Stariji koji trebaju pomoć, ne dobivaju je zbog strogo postavljenih uvjeta
Svaki peti stanovnik Hrvatske stariji je od 65 godina, dok je u pojedinim županijama riječ o svakom četvrtom žitelju, kao što je u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji. Gotovo svakoj trećoj starijoj osobi prijeti siromaštvo, no kada je riječ o samačkim kućanstvima, oko 50 posto ih živi u opasnosti od bijede.
Foto: Pexels
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom godišnjem Izvješću Hrvatskom saboru za 2019. godinu upozorava da je prosječna mirovina godinu dana ranije bila niža od praga siromaštva. Zbog toga su mnogi umirovljenici prisiljeni štedjeti na hrani i osnovnim potrebama, dok pravo na pomoć ne ostvaruju zbog strogih cenzusa.
Socijalnu pomoć ostvaruje samo dio starijih u potrebi
Pritužbe pučkoj pravobraniteljici stigle su i zbog isplate božićnica i uskrsnica. Neki gradovi ih dijele, neki ne, a postavljeni cenzusi pritom se razlikuju, a umirovljenici navode da nisu dobro informirani o rokovima za prijavu te načinima isplate.
Vidović upozorava i da je krajem 2018. godine samo 8.093 starijih osoba ostvarivalo pravo na zajamčenu minimalnu naknadu. Pritom pozdravlja uvođenje nacionalne naknade od 800 kuna za starije osobe koje nisu ostvarile uvjete za stjecanje mirovine, što će pomoći ublažavanju siromaštva, napose u ruralnim krajevima. Prema podacima Hrvatskog crvenog križa, broj korisnika u potrebi za hranom i higijenskim potrepštinama kontinuirano raste, a onima u izoliranim, ruralnim područjima najveći je problem usamljenost, usprkos posjetama volontera i djelatnika.
Prema podacima Ministarstva za demografiju za 2018. samo je 3.468 osoba ostvarilo pravo na pomoć u kući, što ne korespondira sa stvarnim brojem onih kojima je takva pomoć potrebna. Naime, sve je više starijih koji zbog oslabljenih sposobnosti više ne mogu sami nabavljati hranu, pripremati obroke, održavati osobnu higijenu…
Ublažiti kriterije za ostvarivanje socijalnih prava
“Jedan od razloga su, kao i kod zajamčene minimalne naknade, restriktivni zakonski uvjeti, a drugi je provedba projekta „Zaželi“, čije se aktivnosti značajno podudaraju sa sadržajem usluge pomoći u kući. Prema podacima Ministarstva rada, u 2019. je u njemu sudjelovao 28.331 stariji korisnik, od kojih gotovo trećina u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Iako mu je primarna svrha zapošljavanje žena pripadnica ranjivih skupina, projekt starijima pruža dragocjenu pomoć i mnogi se nadaju njegovom nastavku, no nije sustavan i trajan pa ne može zamijeniti zakonsko pravo.
Stoga, s obzirom na mnogo starijih s malim mirovinama koje ipak premašuju cenzus, novim Zakonom o socijalnoj skrbi om treba ublažiti kriterije za ostvarivanje prava na socijalnu uslugu pomoći u kući te proširiti mrežu pružatelja ove usluge” – zaključuje Vidović.
Ministarstvo odustalo od statusa njegovatelja
Pravobraniteljica je upozorila i da je Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predviđeno uvođenje statusa njegovatelja, no čini se da se od ove mjere za sada odustalo. Ministarstvo za demografiju navodi da je u tijeku provedba projekta „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje“ te da će o pribavljenim podacima ovisiti prijedlozi zakonskih rješenja.
“Tako će se osobe koje skrbe o starim i nemoćnim članovima i nadalje morati snalaziti bez bolovanja, dopusta i stručne podrške, iako uz svoj redovni, obavljaju i dodatni, psihofizički i emocionalno zahtjevni posao, a stariji će, dok se ne uspostave politike pomirenja profesionalnog i obiteljskog života, uvelike biti prepušteni crnom tržištu, nekvalitetnoj skrbi i mogućem nasilju” – zaključuje pučka pravobraniteljica Lora Vidović u najnovijem Izvješću Hrvatskom saboru.
