Starije žene sve su više žrtve nasilja, najčešće u obitelji i zbog siromaštva
Nasilje nad starijim ženama u Hrvatskoj raste. Ono je rezultat diskriminacije na osnovu starosti i spola, a često je uvjetovano ekonomskom ovisnošću uglavnom o mlađim članovima obitelji. Žrtve rijetko prijavljuju nasilnike, a često se javlja osjećaj nemoći i izoliranosti. U sklopu projekta “Lady” stručnjaci su detektirali osnovne probleme te će napisati preporuke Ministarstvu kako bi se unaprijedio čitav sustav u borbi protiv nasilja nad starijim osobama, poglavito ženama.
Konferencija o nasilju nad starijim ženama u Rijeci
Jasna (65), cijeli vijek živi u nasilnom braku. U obrani, ozljeđuje muža što on prijavljuje. On dobiva prekršajnu prijavu, ona je također prijavljena. Ana (74) žrtva je unuka od 30 godina koji je nezaposlen i vezan uz drogu i kriminal. Ona ih oboje uzdržava. Marija (87) bila je žrtva ekonomskog nasilja od strane svog sina, a Sanja (60) ima dvoje djece i doživljava psihičko i fizičko nasilje, skup sa seksualnim i ekonomskim. Uz pomoć jednog odraslog djeteta, nakon pravne bitke dobiva mogućnost izdvajanja iz nasilnog odnosa.
Ove četiri žene dio su komplesne problematike rastućeg nasilja nad starijim ženama u Hrvatskoj. Udruga za pomoć ovisnicima “Vida” iz Rijeke, u suradnji s Centrom za ženske studije pri
Filozofskom fakultetu u Rijeci provodi projekt “Lady” – istraživanje nasilja nad starijim ženama kojeg financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Diskriminacija po dobi uz obiteljske patologije
Istraživanje se provodi putem fokus skupina u tri županije: Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj te na otoku Krku, u zasebnoj studiji slučaja. Projekt obuhvaća žene treće životne dobi, njihove obitelji te stručnjake povezane s problematikom obiteljske dinamike, nasilja ili prava starijih osoba te ostale sudionike.
“Interes koji udruga “Vida” vidi u provođenju ovakve vrste projekta razumjeti je razne oblike obiteljskih dinamika, upravo jer je i sama udruga nastala kao udruga roditelja bivših ovisnika. Kao što smo mogli čuti na fokus skupini u Puli od tamošnjih umirovljenica okupljenih u Sindikatu umirovljenika, podružnica Pula, nasilje nad starijim članicama obitelji može se dogoditi i uslijed ovisničke patologije njihovih sinova, kćeri ili unuka. Na perspektivu starijih žena često se zaboravlja, iako se radi o skupini koja je 2016. godine, prema Državnom zavodu za statistiku, sačinjavala tek nešto malo manje od trećine ukupnog stanovništva (29,9%)” – pojašnjava nam projektna asistentica Greta Grakalić Rački.
Kod nasilja nad starijim ženama, dodaje, radi se o kombinaciji rodno uvjetovanog nasilja, obiteljske patologije te ageismu, odnosno strukturnom nasilju nad starijima koje je u porastu u suvremenosti zbog promocije kulture mladosti.
Rezultate istraživanja iznijeli su ovih dana na završnoj znanstveno-stručnoj konferenciji na Filozofskom fakultetu u Rijeci, nakon koje slijedi pisanje preporuka Ministarstvu za unapređenje protokola u slučajevima obiteljskog nasilja nad starijim osobama, naročito ženama.
Porast ekonomskog nasilja, najčešće zbog siromaštva
Voditeljica odjela maloljetničke delinkvencije Marijana Žunić ističe da je Ministarstvo unutarnjih poslova Primorsko-goranske županije zabilježilo porast ekonomskog nasilja u obitelji u prethodne dvije godine. U slučajevima alimentacije, povećan je broj prijava, ali i pravomoćnih presuda.
Bruna Nedoklan iz udruge B.a.B.e. upozorila je na niz strukturnih problema s kojima se starije osobe susreću, poput niskih mirovina. Na buduće generacije starijih građana utjecat će danas provedene javne politike, mirovinska reforma i prekarni oblici rada, naglasila je.
“U savjetovalište udruge B.a.B.e. žene starije životne dobi najčešće se javljaju zbog siromaštva, primjerice nemogućnosti plaćanja režijskih troškova, zatim jer su ih drugi, mlađi članovi obitelji odbili uzdržavati te zbog narušavanja dogovora postignutih ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju” – kazala je Nedoklan.
Naglasio se i rodni jaz u mirovinama, pri čemu su mirovine žena oko 25% niže zbog isprekidanih karijera, niže plaćenih poslova tijekom te iste karijere, češće se zapošljavaju na određeno, a neki oblici rada, primjerice briga o starijim ukućanima ili djeci, nije im nikada plaćena.
Žrtve se rijetko javljaju same
Stručnjaci su temeljem provedenog istraživanja upozorili i na oblike nasilja nad starijim osobama koji se stvaraju putem medija, ali i loše komunikacije s liječnicima koji ne prepoznaju nasilje nad starijim ženama, misle da ga nema, a ujedno ne stvaraju odnos povjerenja kako bi im se žrtva ohrabrila povjeriti. Čak i kada do prijave nasilja dođe, starije žene osjećaju se izolirano te im se ne pruža dovoljna pomoć.
Konferencija o nasilju nad starijim ženama u Rijeci
Istraživanja putem fokus grupa održana su u Poreču, Gospiću i Rijeci.
“U Rijeci su istaknuti oblici psihičkog obiteljskog nasilja nad starijom ženom bili prije svega ekonomsko nasilje i zanemarivanje. U Gospiću se također spomenulo ekonomsko nasilje, ali i tretiranje starije ženske osobe kao da je nemoćna, dok se u Poreču navelo partnersko nasilje; seksualno i dugogodišnje fizičko nasilje i nasilje djece prema roditeljima, odnosno financijsko nasilje i pitanje nasljedstva te verbalno nasilje. Svi sudionici naglasili su dominaciju ekonomskog nasilja. Na pitanje „kako znamo da neka žena trpi nasilje?“, stručnjaci su izjavili da nisu skloni simptomatizaciji jer sve može biti simptom nasilja. Ističu se modrice, tuga i povlačenje u sebe, ali i drugi fizički pokazatelji. Što se tiče faktora koji najviše utječu na nasilje nad starijom ženom, u Rijeci su stručnjaci izjavili da je ono najčešće obiteljsko i rodno uvjetovano, u Gospiću su bili stava da karakteristike počinitelja utječu na to koji će faktor biti dominantan, no naglasili su također da su žene češće žrtve, a u Poreču su stava da su obiteljski odnosi i rod žrtve najčešći katalizatori nasilja” – pojasnila je Rački.
Pavo Marinović iz pulskog Centra za socijalnu skrb istaknuo je da je najveći problem što se žrtve rijetko same javljaju u Centar, pa se o nasilju saznaje ‘s terena’ ili iz drugih institucija. Naglasio je da je trenutno u proceduri usavršavanje Protokola o nasilju u obitelji. Pojasnio je i važnost suradnje sa školama i policijom u prevenciji. Ekonomsko nasilje u obitelji Marinović ističe kao najteže, jer se žrtve od njega nemaju mehanizama zaštititi.
“Žrtve nasilja od Centra za socijalnu skrb mogu dobiti novčanu pomoć u vidu privremenog uzdržavanja, jednokratne naknade ili minimalne naknade. Ono što je u budućnosti potrebno postići više je rasterećenih djelatnika, materijalno jačanje žrtava nasilja i destigmatizacija psihosocijalne podrške, jer je pogotovo kod starijih građana i građanki vidljiv otpor prema odlasku u Dom za starije i nemoćne te psihološkog savjetovanja” – rekao je Pavo Marinović.
