Stanković SDP-ovog ekonomista tri puta pitao kako će povećati mirovine, pogledajte odgovore
Gost jučerašnje emisije Nedjeljom u 2 bio je SDP-ov ekonomist Zvonimir Mršić. Odgovarao je na pitanja o izbornom programu SDP-a “Novi početak”, a u jednom dijelu emisije voditelj Aleksandar Stanković ga je tri puta morao pitati kako će povećati mirovine na 70 posto prosječne plaće.
Foto: Aleksandar Stanković i Zvonimir Mršić | Youtube screenshot
Gost jučerašnje emisije HRT-a ‘Nedjeljom u 2’ bio je SDP-ov ekonomist Zvonimir Mršić koje je odgovarao na pitanja o predizbornom programu “Novi početak”.
Neuobičajeno velik dio programa odnosi se na umirovljenike, odnosno “umirovljeničke” politike, a Stankovića je toliko zanimalo odgovor na jedno pitanje da ga je Mršiću morao postaviti tri puta.
Kako do mirovine od 4.700 kuna?
Naime, SDP-ov program predviđa “uvođenje zajamčene mirovine od 70 posto osobne prosječne plaće za osiguranike s punim stažem osiguranja”.
Prosječna plaća u RH u ovim trenucima iznosi 6.713 kuna, a 70 posto od toga je 4.700 kuna.
Prema podacima HZMO-a, mirovine kod ljudi koji su odradili puni radni staž danas iznose 3.850 kuna, što znači da bi im mirovine morale rasti za 850 kuna, budući da SDP predlaže “zajamčenu mirovinu od 70 posto prosječne plaće”.
Voditelja Aleksandra Stankovića zanimalo je odgovor kako to planiraju postići, budući da s jedne strane SDP predlaže manje poreze, a s druge daje obećanje da će država više trošiti.
Također, u SDP-ovom programu ne piše koliko će koja mjera koštati, a umirovljenički paket mjera je sigurno težak nekoliko milijardi kuna koje nemamo.
Prvi odgovor: Zadužit ćemo se
Ovako je Mršić odgovorio na pitanje kako i s kojim novcima planiraju podići takve mirovine na 70 posto prosječne plaće:
“Mi imamo mjere koje želimo fiksirati do kraja ove godine. Onda imamo srednjoročne i dugoročne mjere.
Mjere za ove godine su donošenje Zakona o skraćenom radnom vremenu, drugo je Zakon o moratoriju na kredite i leasinge na 12 mjeseci, a treće je su mjere pomoći za najugroženije – ljude na Zavodu za zapošljavanje, umirovljenici s malim mirovinama i ljudi koji primaju socijalnu pomoć.
Naša mjera će biti da umirovljenici dobiju 750 kuna jednokratne pomoći”, kazao je Mršić.
Kazao je kako će do kraja ove godine za navedene mjere biti potrebno oko dvije milijarde kuna i da u ovoj godini to mora biti zaduživanjem.
“Zato je važno da fiksiramo taj dio, za iduću godinu je važno da građani i poduzetnici budu sigurni, a ne da ih dovedemo u ovu situaciju u kojoj sada jesu, jer Vladine mjere završavaju 15. lipnja”, kazao je Mršić.
Stanković ponovio pitanje, odgovora opet nema
Aleksandar Stanković je kazao kako s prvim odgovorom Mršić nije rekao kako će mirovine doći do 70 posto prosječne plaće. Mršić se okušao drugi put:
“Mi vjerujemo da gospodarski rast koji planiramo, a cilj nam je da sljedeće godine rastemo koliko ćemo ove godine pasti, Fitch je procijenio da će to ove godine biti 8,4 posto.
Naše projekcije u ovom planu kojeg smo predstavili da bez ‘Next Generation EU Fund’ rastemo 7,5 do 8 posto, a s tim fondom za koje nas uvjeravaju da ćemo dobiti 10 milijardi kuna na pet godina mi mislimo da možemo rasti 8+ posto. To znači da ćemo ove godine pasti, a sljedeće se vratiti na prijašnju razinu”, odgovorio je Mršić.
Stanković je postavio pitanje kako u krizi uopće mogu računati na rast plaća i mirovina, a Mršić je rekao da rast plaća neće ići iz proračuna. Planiraju povećati neoporezivi dio plaće sa sadašnjih 4.000 na 5.000 kuna, a to znači da će proračun uprihoditi manje poreznih prihoda.
“Niste mi još odgovorili na ovo pitanje o mirovinama”
Stanković, nezadovoljan odgovorom, ponovno je konkretizirao pitanje – kako do mirovina od 70 posto prosječne plaće.
“Na kraju mandata će doći do toga. Naravno da ne možemo to u prvom danu napraviti.
Ako ove godine padamo 8 do 9 posto, naš cilj je da rastemo 7 do 9 posto sljedeće godine. Nakon toga nam je cilj da rastemo, zavisno o fondu od 10 milijardi o kojem govorimo, naš cilj je da rastemo između 5 i 7 posto godišnje u sljedeće tri godine.
Na taj način ćemo generirati dovoljno prihoda u porezima i doprinosima da možemo realizirati mjeru o kojoj govorimo”, odgovorio je Mršić.
Mršić je elaborirao kazavši kako ova zemlja pati od nedovoljnog ekonomskog rasta te je povukao paralelu s Račanovom vladom od prije dvadesetak godina kada smo imali rast BDP-a veći od 5 posto, sugeriravši kako je on moguć i sada.
