Ne stari samo Hrvatska, već i cijela regija. U posljednjih desetak godina, broj starijih osoba u regiji narastao je na dosad neviđen. Mladi iseljavaju, stopa fertilnosti manja je nego ikada, a stariji od 65 čine većinu i uglavnom nemaju za kruh.
Foto: pixabay.com
Malo mladih
Istraživanje o socijalnoj uključenosti starijih osoba koje je predstavljeno na sjednici Savjeta za pitanje starosti i starenja u Srbiji ukazuje na porast broja starijih osoba u ovoj državi. Rezultati ukazuju na to kako je svaka peta osoba u Srbiji starija od 65 godina, prenosi alo.rs.
Ministrica demografije Slavica Ðukić Dejanović istaknula je kako, istovremeno, samo 14,4 posto stanovništva Srbije čine mladi do 15 godina.
“Mi smo stara nacija i ta činjenica mora biti uključena u sve naše buduće strategije – ekonomske, socijalne, zdravstvene”, rekla je Dejanović novinarima.
Dodala je kako ne stoji “predstava” o tome da su stare osobe teret, jer samo 16 posto osoba starijih od 65 godina nema nikakva primanja.
“Stari svojim iskustvom pomažu mlađim generacijama, svojim unucima, djeci”, naglasila je Dejanović i dodala da je socijalna i zdravstvena ugroženost stare žene na selu naša realnost.
Zamjenica ambasadora Austrije u Srbiji Sabina Kreussenbrünner rekla je da su Srbija i Austrija slične po pitanju starije populacije i pohvalila spremnost Vlade Srbije da poduzme određene korake u tom smjeru. Naglasila je kako ispred obje države stoje veliki izazovi što se tiče starenja populacije i dodala da problemi s kojima se suočavaju stariji počinju vrlo rano.
Zaposleni uz penziju
Generalna sekretarica Crvenog križa Srbije Vesna Milenović istaknula je da je istraživanje pokazalo da 15 posto stanovništva starijeg od 65 godina radi i da su najčešće angažirani u poljoprivredi.
“Penzije igraju značajnu ulogu u zaštiti od siromaštva. Bez socijalnih transfera i penzija, stopa rizika od siromaštva kod starijih iznosila bi 82,3 posto. U prošloj godini osam posto muškaraca i 17 posto žena nije primilo nikakvo socijalno primanje niti penziju”, pojasnila je Milenović.
Još jedan problem koji se pokazao značajnim za raspravu je što velik broj starijih ljudi u Srbiji ne uspijeva zadovoljiti svoje potrebe za zdravstvenom zaštitom. Istraživanje o prihodima i uvjetima života iz 2015. godine, koje je radio Zavod za statistiku, pokazalo je da 13 posto muškaraca i 18 posto žena nije omogućen liječnički pregled ili liječenje koje im je potrebno”, istaknula je predstavnica Crvenog križa Srbije.
Značajno je i to, dodala je, da osobe starije od 65 godina čine tek 15 posto korisnika socijalne pomoći, usprkos uvriježenom razmišljanju da je to mnogo veći broj.
Istraživanje o socijalnoj uključenosti starijih osoba proveo je Crveni križ Srbije u okviru projekta “Inicijativa za socijalnu uključenost starijih osoba”, koji financiraju Europska unija, Austrijska razvojna agencija i Austrijski Crveni križ.
Regija stoji podjednako loše
Prema podacima Svjetske banke, broj starijih od 65 u državama regije od 2002. do 2016. naglo je porastao. U Srbiji, danas je svaka peta osoba starija od 65. U Hrvatskoj, situacija je slična.
I Slovenija je u sličnoj poziciji. Tamo je 2002. godine bilo osam posto starijih od 65, a 2016. bilo ih je 19 posto. Za usporedbu, u Hrvatskoj je u istom periodu ta brojka porasla sa sedam na 19 posto.
U Bosni i Hercegovini, 2002. godine bilo je dva posto starijih od 65 da bi ih 2016. bilo već 16 posto.
U Italiji, 2002. godine stariji od 65 činili su devet, a prije dvije godine, čak 23 posto populacije.
U Makedoniji, postotak je s pet porastao na 13 u ovih 14 godina, dok je u Mađarskoj s devet skočio na 18 u 2016. godini.
Tijekom posljednje dvije godine, ove brojke su još rasle. Prema našem okvirnom izračunu, podatak koji kaže da u Srbiji svaka peta osoba ima više od 65 godina, mogao bi se primijeniti i na cijelu regiju.
“Bijela kuga”, kako neki nazivaju ovaj nagli rast starijeg dijela populacije, sustiže nas velikom brzinom.
