Špika: Instantno ćemo povećati mirovine za 10 posto, a u HZMO-u će “letjeti perje”
Blok umirovljenici zajedno s predsjednikom Milivojem Špikom na parlamentarne izbore izlazi samostalno. Borit će se u devet od deset izbornih jedinica, a Špika na pitanje o tomu kolike su šanse da uđe u parlament odgovara da će to pokazati birači 5. srpnja. Evo što oni nude u svom programu za umirovljenike.
Foto: Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno | Youtube screenshot
Blok umirovljenici zajedno (BUZ) na parlamentarne izbore izlaze samostalno. Razgovarali smo s predsjednikom stranke Milivojem Špikom o izborima kao i o propaloj suradnji i ujedinjavanju umirovljeničkih stranaka koje je neslavno propalo. Špika je otkrio detalje njihovog izbornog programa koji podrazumijeva značajno povećanje mirovina, ali i snažne kritike II. stupa za kojeg Špika kaže da ga treba demontirati. Bit će prvi na listi u prvoj izbornoj jedinici.
Špika je kratko tijekom 2015. godine bio saborski zastupnik kada je u parlament ušao s Domoljubnom koalicijom, a tada je na preferencijalnim izborima osvojio 131 glas. Iduće godine je išao s Bandićem, a tada je dobio oko 250 glasova. Pitali smo ga kako procjenjuje svoje šanse na predstojećim izborima:
“Izlazimo na izbore u devet od deset izbornih jedinica, ne idemo samo u petoj. Birači će reći 5. srpnja kakve su nam šanse”, kazao je Špika.
Špika nam je otkrio da je imao ponude od većih stranaka da bude na njihovim listama, nije kazao tko mu je nudio što, no rekao je da je 95 posto siguran da bi preko njih ušao u Sabor. To je, međutim, odbio jer stranka ne želi biti ovisna ni o komu.
Kazao je kako je na izborima 2015. godine dobio malo preferencijalnih glasova jer je takva bila politika HDZ-a, a budući da se natjecao u X. izbornoj jedinici gdje su snage odmjeravala dva generala (Kotromanović iz SDP-a i Krstičević iz HDZ-a), plan HDZ-a je bio glasati za listu. Na idućim izborima je također mislio da će biti koalicijski partner HDZ-a, no do toga nije došlo, a Špika je na izbore išao s Bandićevom strankom i nije dobio povjerenje birača. Požalio se i na lošu suradnju s partnerima na tim izborima, kazavši kako nitko iz BUZ-a nije mogao doći do medija da prenesu svoje poruke biračima.
“Hrelja nas je opet prevario”
Krajem 2019. potpisali su s još dvije manje umirovljeničke stranke sporazum o suradnji s HSU-om, a tada je Špika govorio da će umirovljenička opcija vrlo brzo doseći rejting od 4-5 posto i da će tada početi formalno ujedinjavanje s HSU-om. Međutim, ta suradnja je propala nakon samo par mjeseci postojanja, Špika kaže da im se Hrelja nakon što je dobio ponudu od SDP-a jednostavno prestao javljati.
“Hrelja nas je već jednom prevario 2009. godine. Tada mu je isto SDP ponudio tri mandata i on nikome nije dao nikakvo objašnjenje. Ja mu već nekoliko godina objašnjavam da moramo ići na ujedinjenje jer bez toga nećemo ništa napraviti, moramo se ugledati na Sloveniju.
Potpisali smo taj sporazum, a u nekoliko tjedana je rejting HSU-a porastao na preko 3 posto. A onda je stao! Hrelja nam se u ožujku prestao javljati jer mu je SDP ponudio jedan mandat, jednostavno se prestao javljati na telefonske pozive”, kaže Hrelja.
Špika je kazao kako je Hrelja izmislio priču da će postati novi ministar rada i mirovinskog sustava i da je tu ideju prodao stranci, ali sumnja da će do toga doći.
Što nude umirovljenicima? Demontažu drugog stupa!
Glavna razlika između BUZ-a i drugih umirovljeničkih stranaka jest što su izuzetno kritični prema ulozi drugog mirovinskog stupa, kaže Špika.
“Mi od početka zagovaramo reformu drugog stupa, mi smatramo da način na koji on funkcionira čista prevara. Umirovljenici će vrlo brzo shvatiti bolnu istinu da od njega neće imati koristi, a koristi će imati samo banke i menadžeri koji s njim upravljaju.
Osiguranici s novcem u drugom stupu ne mogu ništa, to su novci s kojima ne mogu raspolagati. Oko 70 posto ušteđevine je u državnim obveznicama koje će biti diskutabilne vrijednosti kad dođu na naplatu, a preostalih 30 posto ulaganja ne podliježu nikakvoj kontroli osim HANFA-e koja gleda samo je li sve po zakonu”, kazao je Špika.
Kaže da smo s II. stupom povećali javni dug za 100 milijardi kuna, a da nismo dobili ništa. Imaju tri scenarija za drugi stup:
- kompletna eliminacija II. stupa i prebacivanje svih sredstava u I. stup
- pretvoriti II. mirovinski stup koji je obavezan u III. mirovinski stup koji je dobrovoljan
- dio sredstava iz II. stupa prebaciti u I. stup, a preostalu ušteđevinu dati osiguraniku na raspolaganje
Povećanje mirovina od 10 posto – instantno
Špika kaže da se istog trenutka može povećati novčanu masu za isplatu mirovina za 10 posto, odnosno 4 milijarde eura.
“To bismo odmah napravili. To bi bilo desetak posto povećanja mirovina, ali napominjem – ne linearno! Krećemo od najmanje mirovine koja je ispod 1000 kuna koju bi udvostručili, pa do tamo one koja je na 80 posto prosječne plaće čije bi povećanje bilo nula posto. To bi napravili s te četiri milijarde eura koje bi dobili transformacijom II. mirovinskog stupa. Isto tako imamo rezerve u BDP-u jer udio mirovina u proračunima EU zemalja iznosi i do 15 posto, a kod nas je oko 11 posto”, kaže Špika.
Dizanjem mirovina, kaže Špika, povećava se potrošnja, a povećana potrošnja povećava i prihode proračuna. Kaže da bi kaskadni efekt bio toliko snažan da bi se prihodi proračuna povećali, stvarale bi se nove vrijednosti i došli bi do novih zapošljavanja.
Optužio HZMO za naštimavanje mirovina
Špika je kazao da je dobro upućen u mutne poslove HZMO-a i tvrdi da se koeficijenti za mirovine “naštimavaju” u tisućama.
“Znate li na koliko se sada računa uplaćuju za mirovine, nepostojećih ljudi koje nema? Ja sam kao saborski zastupnik pitao da mi kažu kako je moguće da se ulazi u sustav i da se mijenjaju koeficijenti. Prije tamo negdje godinu dana uhvatili su jednu šeficu koja je to radila. Ali ja vam kažem, ima na tisuće njih koji uzimaju. Iz HZMO-a se kradu milijarde svake godine”, oštar je Špika.
Špika kaže da je potrebno uvesti i novu formulu za usklađivanje, povoljniju za umirovljenike.
Cenzus za besplatno dopunsko trebao bi biti na granici siromaštva, tj. 2.485 kuna, dodaje Špika.
Obiteljska mirovina: Vlastita uz 30 do 50 posto mirovine supružnika
Iznio je i planove za reformu obiteljskih mirovina koje također idu u smjeru da preživjeli bračni par može u cijelosti primati svoju mirovinu, a naslijediti dio mirovine preminulog partnera.
“Ne možemo sad reći da će taj nasljedivi dio biti 70 posto. Moramo vidjeti koje su financijske mogućnosti države uopće. Svakako bi to bilo između 30 i 50 posto, mislim da Hrvatska to može”, kazao je Špika.
Također, zalagao bi se za to da se kod izračuna mirovine vratimo na stari model računanja prihoda: prosjek iz najboljih 10 godina staža.
“Polazište za izračun mirovine neka bude 41 godina staža i 65 godina života. U tom slučaju bi to rezultiralo s mirovinom od 70% prosječne plaće kao što je bilo nekada”, kazao je Špika.
Ukinuo bi institut dosmrtnog ugovora o uzdržavanju.
“Ono što je najtragičnije u svemu tomu što je najveći broj prevaranata, moram ih tako nazvati, član obitelji žrtve koju su pokrali. Neki primjeri prevara, ja to ne želim reći javno, ja bi za takve koruptivne aktivnosti ili što kradu iz državnog proračuna primijenio kineski model. Sad će netko reći da je civilizirani svijet protiv smrtne kazne, ali civilizirani svijet je protiv kriminala i korupcije također”, kazao je Špika.
Posljednja stvar koju je iz programa istaknuo jest program ugradnje dizala u višestambene zgrade koji se spominje svako malo, a nikako da zaživi.
