Sociolog Balabanić: ’50 posto umirovljenika nezadovoljno je sa stranim radnicima’
Institut za istraživanje migracija proveo je istraživanje o stavovima građana Hrvatske oko prisutnosti stranih radnika u zemlji. Ovo istraživanje, baš kao i u Europskoj uniji, pokazuje da su muškarci, starije osobe i ljudi s nižim razinama obrazovanja u prosjeku netolerantniji prema stranim radnicima. Istraživanje je provedeno u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta i analizu Medianet, a detalje je za Mirovina.hr objasnio sociolog s Instituta za istraživanje migracija Ivan Balabanić.
Strani radnici | Foto: Pixabay
Institut za istraživanje migracija, u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta i analizu medija Medianet, proveo je istraživanje na uzorku od 1.000 ispitanika kako bi ispitao stavove građana Hrvatske o prisutnosti stranih radnika u zemlji. Anketa je provedena od 14. do 22. rujna ove godine putem telefona. Rezultati pokazuju da je 29,7 posto građana Hrvatske djelomično nezadovoljno prisutnošću stranih radnika, dok je 16,5 posto izrazito nezadovoljno.
Čak 46 posto Hrvata ne podržava strane radnike
Rezultati istraživanja su pokazali da 46,2 posto građana Hrvatske izražava nezadovoljstvo priljevom stranih radnika. S druge strane, 9,8 posto građana djelomično je zadovoljno njihovom prisutnošću, a samo 1,3 posto potpuno zadovoljno. Sveukupno, 11,1 posto građana smatra prisutnost strane radne snage u Hrvatskoj pozitivnom.
Preostali građani nemaju jasno određeno mišljenje o ovom pitanju te se nisu izjasnili niti za niti protiv. Ovo je opća slika zadovoljstva hrvatskih građana priljevom stranih radnika, pri čemu rezultati pokazuju da je gotovo polovica punoljetnih građana Hrvatske (46,2 posto) više ili manje nezadovoljna dolaskom stranih radnika u državu.
Ukupno 50 posto umirovljenika je nezadovoljno
– Oko 50 posto umirovljenika nezadovoljno je dolaskom stranih radnika u naše društvo. Preciznije, 29,3 posto umirovljenika djelomično je nezadovoljno, dok je 20 posto izrazito nezadovoljno dolaskom stranih radnika u Hrvatsku. S druge strane, mlađi građani znatno su manje nezadovoljni prisutnošću stranih radnika. Tako je samo 29,1 posto građana u dobi između 18 i 29 godina izrazilo nezadovoljstvo prisutnošću inozemnih radnika. Mlađi građani u znatno manjoj mjeri pokazuju nezadovoljstvo dolaskom stranih radnika u Hrvatsku u usporedbi s ostatkom hrvatskih građana, kaže nam sociolog Balabanić.
Što se tiče drugih socio-demografskih obilježja i mišljenja o stranim radnicima, sociolog je napomenuo kako su muškarci u većoj mjeri nezadovoljniji prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj. Čak 55,1 posto muškaraca nije zadovoljno suživotom sa stranim radnicima, dok isto mišljenje dijeli 37,3 posto žena. Što se tiče obrazovanja, oko 41 posto visokoobrazovanih građana nezadovoljno je stranim radnicima, dok 47,2 posto građana sa srednjom školom dijeli isto mišljenje.
Strah od kriminala i manje mogućnosti zaposlenja
Dva su glavna razloga nezadovoljstva prisutnošću stranih radnika. Prvi je taj što čak 70 posto građana koji ne podržavaju prisutnost stranih radnika smatra kako će njihov dolazak u našu zemlju povećati stopu kriminala. Drugi glavni razlog je uvjerenje da postoje prevelike kulturne razlike. Tako čak 68 posto građana koji se protive dolasku stranih radnika u Hrvatsku ističe kulturne razlike kao razlog zašto strani radnici nisu dobrodošli.
Od ostalih razloga, 46,2 posto građana nezadovoljnih inozemnom radnom snagom vjeruje da stranci snižavaju cijenu rada za domaće radnike, dok 47,3 posto smatra da prisutnost stranih radnika smanjuje mogućnosti zapošljavanja domaćih radnika. O tome kako je MUP ove godine do kraja rujna izdao gotovo 160.000 radnih dozvola pisali smo ovdje.
U Hrvatsku stiglo oko 75.000 radnika iz azijskih država
– Kad sagledamo ukupnu sliku, možemo zaključiti da su građani u najvećoj mjeri nezadovoljni zbog mišljenja kako postoje prevelike kulturne razlike između njih i stranih radnika te zbog uvjerenja da prisutnost imigranata može dovesti do veće stope kriminala u društvu. Valja spomenuti da i dalje najveći broj stranih radnika koji rade u Hrvatskoj dolazi s područja država bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo). Te skupine stranih radnika već godinama rade u Hrvatskoj, ali zbog kulturne sličnosti oni se percipiraju kao ‘nevidljivi imigranti’, naveo je sociolog.
S druge strane, u posljednje dvije do tri godine u Hrvatsku se doselilo oko 75.000 radnika iz azijskih država. Sociolog Balabanić smatra da se nezadovoljstvo uglavnom izražava prema stranim radnicima koji dolaze iz Azije, dok se radnici iz država bivše Jugoslavije često ne doživljavaju kao inozemna radna snaga. Mišljenje o prevelikim kulturnim razlikama, a time i strah od ugroze vlastitih kulturnih vrijednosti u društvu, uglavnom se odnosi na percepciju građana o stranim radnicima koji dolaze iz nama stranih i nepoznatih kultura Azije i Afrike.
Prevelike kulturološke razlike kao stvarni razlog
Pri upitu o tome što građanima smeta kod stranih radnika, kada se razmišlja o ovoj temi ili kada se prate rasprave u javnom prostoru, sociolog Balabanić je objasnio kako je prva misao da se domicilno stanovništvo boji gubitka radnih mjesta, snižavanja cijene rada i sličnih egzistencijalnih pitanja. Ipak, kako smo već spomenuli, to nije primarni razlog nezadovoljstva.
– Rezultati istraživanja u Hrvatskoj u skladu su s rezultatima sličnih istraživanja provedenih u Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Danskoj i drugim državama Europske unije. Razlozi nezadovoljstva prisutnošću imigranata u društvu u najvećoj su mjeri povezani s mišljenjem domicilnog stanovništva o prevelikim kulturnim razlikama te bojazni da imigranti povećavaju stopu kriminala, istaknuo je.
‘Starije osobe su netolerantnije prema strancima’
Kako je sociolog naveo, spomenuta istraživanja, provedena u drugim državama Europske unije također pokazuju, da su muškarci, starije osobe i ljudi s nižim razinama obrazovanja u prosjeku netolerantniji prema stranim radnicima. Također, netolerancija je veća kada su razine obrazovanja imigranata niže.
U nastavku je kazao kako je poznato da se u Hrvatsku trenutno useljavaju pojedinci s niskim razinama obrazovanja koji obavljaju poslove za koje nisu potrebne posebne stručne vještine. Zaključio je kako su veliki jaz u kulturama i strah od kriminala glavni razlozi nezadovoljstva priljevom imigranata, ne samo kod nas nego i u drugim državama Europske unije. Tek nakon tih razloga dolaze ekonomski strahovi, poput gubitka radnog mjesta, snižavanja cijene rada i sličnih problema.
Religiozni ljudi teže prihvaćaju imigrante
Sociolog Balabanić smatra da će se trend useljavanja stranih radnika u narednim godinama nastaviti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine iz Hrvatske iselilo 39.218 stanovnika. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju krećemo se oko te brojke od 40.000 iseljenih godišnje i nema naznaka da bi se taj trend mogao ubrzo promijeniti.
Neminovno je da će potreba za radnom snagom dovesti do daljnjeg useljavanja stranih radnika, prvenstveno iz azijskih država. Prema nekim procjenama, do 2030. godine u Hrvatskoj će raditi oko 400.000 stranih radnika. Za očekivati je kako će s povećanjem broja stranih radnika rasti i nezadovoljstvo domicilnog stanovništva s njihovom prisutnošću.
– Istraživanja pokazuju kako pojedinci koji su religiozniji i koji osjećaju snažniji nacionalni identitet teže prihvaćaju imigrante. Hrvatsko društvo obilježeno je visokim stupnjem religioznosti i snažnim osjećajem nacionalnog identiteta, što je također element koji može otežati prihvat većeg broja radnika iz država Azije i Afrike. Često se u javnom prostoru govori o integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo, kazao je.
‘Integracija je dvosmjerni proces’
Međutim, treba naglasiti kako je integracija dvosmjerni proces u kojem imigranti trebaju prihvatiti vrijednosti društva u koje dolaze, dok domicilno stanovništvo treba prihvatiti vrijednosti i različitosti stranih radnika. Ako hrvatski građani ne prihvate drugačije kulture stranih radnika, teško je očekivati uspješan zajednički suživot, a netrpeljivost će samo rasti.
– Sudeći i prema rezultatima našeg istraživanja, trenutno nema prostora za preveliki optimizam. Trenutačna situacija, u kojoj imamo oko 75.000 radnika iz azijskih država, već pokazuje određene izazove. Kada taj broj naraste na nekoliko stotina tisuća, što smatram neminovnim, bojim se da će problemi postati puno izraženiji nego što su sada, poručio je sociolog. Podsjetimo, broj članova u obveznim mirovinskim fondovima sve je veći zato što raste broj radnika od kojih su mnogi upravo stranci. Dakle, sve je više građana koji rade, ali i onih koji su u mirovini pa je omjer sada 1,4, o čemu smo pisali ovdje.
