Socijalna politika na štetu umirovljenika? Socijala veća od mirovine za 20 godina rada!
Vlada je najavila povećanje socijalne pomoći sa 800 na 1.000 kuna, a dugoročno i na 1.500 kuna. Iako je najavila i povećanje obiteljskih mirovina do 15 posto te najniže mirovine za tri posto, činjenica je da umirovljenička primanja sve više zaostaju za socijalnim davanjima. Tako će “socijala” biti veća ne samo od nacionalne mirovine, nego i one najniže za primjerice 20 godina radnog staža.
Foto: Unsplash
Vladin Nacionalni plan oporavka i stabilnosti počinje s provedbom ove, ali traje do 2026. godine do kada ćemo morati pričekati realizaciju većine mirovinskih i socijalnih prava. To uključuje do 15 posto veće obiteljske te za tri posto veće najniže mirovine. No, HDZ je i u predizbornom programu obećao podići socijalnu pomoć za samca sa 800 na 1.500 kuna. Prvi korak k tomu bit će skorašnje povećanje na 1.000 kuna. Međutim, tako će “socijala” premašiti iznos nacionalne mirovine od 800 kuna, a premašit će i iznos najniže mirovine za 15 godina radnog staža.
Socijala od 1.500 kn jednaka mirovini za 22 godine staža
Nacionalna naknada za starije od 800 kuna u prvih pet mjeseci nije dala željene rezultate, jer zasad obuhvaća tek oko 4.500 korisnika starijih od 65 godina, a koji nisu ispunili minimalni uvjet za mirovinu od 15 godina radnog staža. Jedan od razloga je strogo postavljen prihodovni cenzus koji po članu domaćinstva ne smije prelaziti 800 kuna. Mjera koja treba ublažiti siromaštvo starijih, prije svega samaca i žena, već je sada manja od socijalne pomoći koja za radno nesposobnog samca iznosi 920 kuna. Doduše, uvjeti su nešto blaži nego kod socijale, jer se ne gleda imovinski cenzus.
Međutim, Vlada je najavila skorašnje povećanje socijalne pomoći za samca sa 800 na 1.000 kuna, a dugoročno na 1.500 kuna. Na taj će način osoba koja ne radi uživati veća prava od umirovljenika bez mirovine, jer će za početak primati 200 kuna više, a u budućnosti gotovo dvostruko. No, da bi stvar bila upitnija, iznos socijale premašit će i najnižu mirovinu za 15 godina radnog staža.
Naime, najniža aktualna vrijednost mirovine iznosi 69,81 kuna, što je za 15 godina samo 1.047 kuna, dakle jednako koliko će uskoro iznositi socijalna pomoć za radno sposobnog samca. U skoroj budućnosti, za 500 kuna bit će isplativije živjeti od zajamčene minimalne naknade. Za 1.500 kuna najniže mirovine potrebno je naime raditi 22 godine!
Za mirovinu u visini minimalca treba raditi 50 godina!
Treći faktor jest minimalna plaća koju je država i ove godine povećala pa ona sada iznosi 3.400 kuna. Trostruko je to veći iznos od najniže mirovine, a umirovljenik koji želi ostvariti tolika primanja kroz najnižu mirovinu mora iza sebe imati gotovo 50 godina radnog staža!
Svaka od navedenih socijalnih politika pohvalna je, ali teško se oteti dojmu da jedna ne prati drugu, zbog čega se između korisnika stvara sve veći jaz. Karikirano gledajući, zašto bi netko radio 15 godina kada može biti na većoj socijalnoj pomoći ne radeći ništa. Ili, zašto bi netko u starosti primao nacionalnu mirovinu, kada može biti na izdašnijoj socijali. I u konačnici, zašto više od pola milijuna umirovljenika prima mirovine koje su 1.000 kuna niže od minimalne plaće? Mirovine sve više zaostaju i za prosječnom plaćom koja je premašila iznos od sedam tisuća kuna.
Gospodarska kriza donosi vrlo malena usklađivanja mirovina prema rastu plaća i cijena pa će se njihovo zaostajanje za plaćama, a sada i socijalnim davanjima, nastaviti i u budućnosti.
