Socijalna mirovina: 20 europskih zemalja već ima sustav pomoći za starije osobe
Radna skupina za uvođenje nacionalne mirovine tek treba utvrditi kriterije po kojima će se ona od 2021. godine dodjeljivati osobama starijima od 65 godina koje nemaju potrebnih 15 godina staža, a samim time ni pravo na mirovinu. Ipak, neke konture već se naziru. Pritom se u obzir gleda i praksa dvadesetak europskih zemalja koje već imaju neki oblik socijalne mirovine za starije i siromašne osobe.
Foto: Pixabay
Jedan od prijedloga je da nacionalna mirovina u Hrvatskoj za samca iznosi 1.000 kuna, a 1.600 za dvije osobe unutar obitelji. Iznosi su to koji neznatno premašuju socijalnu pomoć, a samim time su i nedostatni za život. Otvoreno je pritom konačno pitanje dobi kao uvjeta (manje ili više od 65 godina) te imovinskog i prihodovnog cenzusa, pri čemu je ono glavno o pravu zadržavanja ostalih socijalnih davanja uz nacionalnu mirovinu.
Ovaj oblik socijalne mirovine trebalo bi, prema sadašnjim procjenama, dobivati oko 30 tisuća osoba, što bi zahtjevalo oko 330 milijuna kuna svake godine u državnom proračunu. Socijalna mirovina postoji i u drugim zemljama pa nije naodmet proučiti i njihovu praksu pomoći starijim siromašnim građanima. Podatke je u istraživanju objavio Institut za javne financije.
Austrija
Austrija ima minimalni dohodak u obliku socijalne mirovine podložan provjeri materijalnog stanja, što je u nadležnosti saveznih država pa se iznos razlikuje od jedne do druge. Pravo na takav minimalni dohodak odobrava se ako osoba nema dovoljno financijskih sredstava iz drugih izvora. Prije podnošenja zahtjeva na socijalnu mirovinu, korisnik treba pokušati ostvariti dohodak od svoje imovine.
Belgija
Socijalna mirovina neovisna o prijašnjem radu je zajamčeni dohodak za starije osobe u obliku socijalne pomoći. Minimalni dohodak za starije osobe podložan je provjeri materijalnog stanja, s time da je kod 80% korisnika riječ o razlici između ostvarene mirovine i zakonski utvrđenog iznosa.
Bugarska
Minimalna mirovina ne ovisi o prijašnjem radu i stažu osiguranja. Financira se iz proračuna središnje države, a u sustavu socijalnih pomoći zajamčenog dohotka. Prag za ostvarivanje prava nešto je viši za obitelji koje imaju stariju osobu ili osobe bez mirovinskih prava.
Estonija
Pravo na nacionalnu mirovinu ostvaruje osoba koja je navršila 63 godine starosti, pod uvjetom da je živjela u Estoniji najmanje pet godina, a rashodi se pokrivaju iz proračuna središnje države.
Finska
Nacionalne mirovine namijenjene su osiguranju temeljnog mirovinskog dohotka za starije osobe koji nemaju mirovine iz rada ili čije su mirovine vrlo male. Svi stanovnici Finske imaju pravo na nacionalnu mirovinu ako su živjeli u Finskoj najmanje 3 godine nakon navršene 16 godina života.
Francuska
Osobe starije od 65 godina (ili 62 u slučaju nesposobnosti za rad ili invalidnosti) čiji je dohodak, uključujući mirovinu ili ne, ispod zakonski određenog iznosa (9.638,42 eura godišnje za jednu osobu i 14.963,65 eura za par) imaju pravo na minimalnu mirovinu. Rashodi vezani uz taj sustav iznose oko 1% od ukupnog iznosa mirovinskih izdataka.
Grčka
Za osobe starije od 67 godina života bez mirovinskih prava na temelju rada i plaćenih doprinosa postoji socijalna sigurnosna mirovina. U razdoblju od 2014. do 2017. iznos te mirovine iznosio je 360 eura mjesečno. Za one starije od 65 godina s vrlo malim mirovinama postoji dodatak na mirovinu koji ovisi o materijalnom stanju primatelja.
Italija
Mirovinski sustav osigurava sigurnosnu mrežu za starije osobe s niskim dohotkom, bez obzira na plaćene doprinose. Sigurnosna mreža sastoji se od dvije vrste naknada socijalne pomoći; socijalne mirovine (oko 6000 eura godišnje) i dodatnog iznosa socijalne pomoći. Oba prava podliježu provjeri dohotka i imovine, a uvjet za njihovo ostvarivanje je dob od 66 godina i 7 mjeseci života. Dodatni iznos socijalne pomoći predviđen je kao mjera za uvećanje starosne mirovine i ovisi o dobi primatelja i njegovom bračnom statusu.
Latvija
Nakon 2017. godine osobe koje nisu udovoljile minimalnom razdoblju osiguranja ili uopće nisu radile, a starije su od zakonske dobi za umirovljenje, ostvaruju pravo na stalnu socijalnu pomoć (socijalnu mirovinu) koja se financira iz državnog proračuna.
Litva
Stalna socijalna pomoć (socijalna mirovina) odobrava se osobama koje nemaju pravo na starosnu, obiteljsku ili invalidsku mirovinu ili imaju vrlo mali iznos mirovine. Iznos socijalne mirovine je jednak 90% iznosa socijalne pomoći (112 eura mjesečno od početka 2017.) što je 26,5% minimalne mjesečne plaće ili 17% prosječne neto plaće. Socijalna mirovina podliježe provjeri materijalnog stanja, a obuhvaća oko 5% starijih osoba.
Luksemburg
Minimalni zajamčeni dohodak je dio sustava socijalne skrbi koju država osigurava građanima koji nemaju dovoljno financijskih sredstava za pristojan život. Ne postoji razlika između pomoći za odrasle osobe i one u starijoj dobi. Minimalni zajamčeni dohodak se usklađuje s porastom cijena na jednak način na koji se povećavaju mirovine. Prava iz socijalne skrbi financiraju se iz središnjeg proračuna.
Mađarska
Za osobe starije od 62 godine života koje primaju manje od 80% minimalne starosne mirovine postoji zaštitni dodatak kako bi dosegle 80% minimalne starosne mirovine. Približno je oko 6.700 korisnika (0,4 stanovništva starijeg od 62 godine) i za to se izdvaja oko 0,01% BDP-a.
Nizozemska
Osobe koje nemaju pravo na puni iznos starosne mirovine i koje uz druge oblike dohotka ne ostvaruju više od 70% zakonski utvrđenog iznosa minimalne plaće, imaju pravo na stalni dodatak na socijalnu pomoć. Ukupni rashodi za tu namjeru iznose oko 0,7% ukupnih mirovinskih rashoda, a pravo ostvaruje oko 42 starijih osoba.
Njemačka
Program socijalne pomoći za starije osobe namijenjen je za one koji nemaju zakonski utvrđen dovoljan iznos primanja iz svih izvora. To pravo podložno je provjeri dohotka ili imovine. Navedeni se sustav u potpunosti financira iz poreznih prihoda i ukupni rashodi na tu namjeru iznose oko 0,1% BDP-a. Socijalna pomoć za starije osobe pokriva troškove najvažnijih životnih potreba primatelja i usklađuje se 70% s porastom maloprodajnih cijena i 30% porasta prosječne neto plaće.
Irska
Javni sustav mirovinskog osiguranja pruža mirovinske isplate u paušalnom iznosu za dvije sheme osiguranja – socijalno osiguranje i socijalnu pomoć. Za socijalno osiguranje plaćaju se doprinosi, a mirovina se isplaćuje na temelju podataka o plaćenom socijalnom osiguranju. Socijalna pomoć ne temelji se na uplaćenim doprinosima, a pravo se ostvaruje u skladu s provjerom dohotka ili imovine za one koji nemaju dovoljno plaćenih doprinosa. Mirovina socijalnog osiguranja financira se iz doprinosa koje plaćaju poslodavci, zaposlenici i samozaposleni, a mirovinska socijalna pomoć iz općih poreznih prihoda. Uvjeti za glavnu shemu mirovinske socijalne pomoći, odnosno državne mirovine bez uplaćenih doprinosa, su dob (66 i više godina života), redovno boravište i zadovoljavanje uvjeta testa provjere.
Norveška
Minimalna mirovina ne ovisi o uplaćenim doprinosima te je minimalni zajamčeni dohodak za osobe starije od 65 godina. Za to pravo izdvajalo se 2016. oko 2,6% BDP-a.
Portugal
Sustav stalne pomoći starijim osobama koji ne ovisi o prijašnjem radu i uplaćenim doprinosima ovisi o dohodovnom i materijalnom stanju tako da dohodak primatelja ne smije prelaziti 40% iznosa socijalne pomoći. Za samca iznosio 168 eura mjesečno, odnosno 253 eura ako je riječ o paru. Osnovna vrijednost socijalne mirovine je 204 eura s time da se na to odobrava dodatak ovisan o dobi korisnika: 18 eura za osobe ispod 70. godina i 35 eura za primatelje iznad 70 godina starosti. Sustav stalne pomoći starijim osobama koji ne ovisi o prijašnjem radu i uplaćenim doprinosima obuhvaća oko 226 tisuća korisnika, što je nešto manje od 10% osoba koje primaju mirovinu.
Rumunjska
Socijalna pomoć za umirovljenike odobrava se starijim osobama čija je mirovina manja od zakonski utvrđenog iznosa. Taj je iznos u 2017. godini iznosio oko 117 eura. Osobe koje nisu udovoljile uvjetima od 15 godina rada i plaćanja mirovinskih doprinosa imaju pravo na zajamčeni minimalni dohodak koji je u 2017. iznosio 32 eura mjesečno. Od početka travnja 2018. uveden je sustav minimalnog inkluzivnog dohotka (do najvišeg iznosa od 65 eura). Broj primatelja navedenih prava povećao se sa 419 tisuća 2010. na gotovo 460 tisuća 2016., dok se istodobno prosječni mjesečni iznos prava povećao s 21,5 eura na 31,2 eura.
Slovačka
Zasad ne postoji minimalna socijalna mirovina koju bi mogle primati osobe koje ne udovoljavaju zakonski utvrđenom razdoblju od najmanje 30 godina mirovinskog osiguranja za ispunjavanje uvjeta za starosnu mirovinu. Ipak, takve osobe mogu tražiti socijalnu pomoć koja iznosi 60% minimalne plaće i čiji se iznos usklađuje s inflacijom.
Slovenija
Nacionalna (državna) socijalna mirovina postojala je do 2012. za osobe starije od 65 godina starosti koje nisu ispunile uvjet za ostvarivanje starosne mirovine iz sustava međugeneracijske solidarnosti. Taj je model tada redefiniran i prebačen u sustav socijalne skrbi kao oblik socijalne pomoći.
Španjolska
Osobe koje nisu ispunile potrebne uvjete za stjecanje starosne mirovine imaju pravo na socijalnu mirovinu, s time da osim novčanog iznosa ujedno ostvaruju besplatnu zdravstvenu zaštitu i njegu te pravo na socijalne usluge. To pravo ostvaruje osoba koja živi sama i ima godišnji dohodak manji od 5.165 eura, odnosno par s 8.779 eura. Iznos se uvećava ako primatelji imaju nesamostalnu djecu. U trenutku podnošenja zahtjeva korisnik mora biti stariji od 65 godina te mora biti nastanjen u Španjolskoj najmanje 10 godina od svoje 16 godine starosti, pri čemu dvije godine moraju biti neposredno prije podnošenja zahtjeva. Osnovni iznos takve mirovine za samca iznosi 369 eura mjesečno, s time da ako je riječ o brojnijoj obitelji iznos može narasti.
