Sjećate se kad je Beroš naredio liječnicima kako morati zvati starije na cijepljenje? Evo što se dogodilo
Ministar zdravstva Vili Beroš je u listopadu, na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite, najavio odluku prema kojoj liječnici obiteljske medicine imaju rok od 15 dana da nazovu sve starije od 65 godina kako bi ih potaknuli na cijepljenje. Ministar je dodatno obrazložio kako će liječnici imati rok od 30 dana da ih osobno posjete i uživo probaju nagovoriti na cijepljenje. Pitali smo Ministarstvo kakvi su rezultati te odluke, ali ne odgovaraju…
Foto: Youtube screenshot
Na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite od 29. listopada 2021. godine, u uzlaznom kraku četvrtog vala epidemije u Hrvatskoj, ministar Vili Beroš iskomunicirao je zanimljivu odluku koja se odnosi na liječnike obiteljske medicine. Beroševa odluka vrlo brzo je završila na naslovnicama svih većih medija, a u suštini se radi o obvezi liječnicima obiteljske medicine koji su dobili a) rok od 15 dana da nazovu sve starije pacijente od 65 godina koji se nisu cijepili i motiviraju ih na cijepljenje i b) ako u tomu ne uspiju, rok od 30 dana da ih osobno posjete i pokušaju nagovoriti na cijepljenje.
Vrlo brzo stigla je i prva reakcija samih liječnika. Pretrpani poslom u koroni, Leonardo Bressan iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) ironično je prokomentirao odluku kazavši kako se radi o popisu lijepih želja ministra Beroša. I Bressan i predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić su kazali kako liječnici takav posao kontinuirano rade tijekom pandemije, a Ban Toskić je otišla toliko daleko da je kazala kako se liječnici punih 15 dana neće moći brinuti o drugim pacijentima jer će visiti na telefonu u razgovoru sa starijima.
Iz Ministarstva ne odgovaraju na upite
Kako smo primijetili da ova odluka nije baš najbolje sjela među starijima (pogotovo onima koji se tada još nisu cijepili), zanimalo nas je kako će izgledati ovaj proces i hoće li doći do povećane procijepljenosti starijih. Gotovo mjesec dana nakon ministrove najave, obratili smo se Ministarstvu zdravstva i pitali ih kako je prošao prvi dio odluke. Pitali smo ih kada je odluka stupila na snagu , kakvi su rezultati telefonskih poziva, a kako se uskoro bližio zadani rok od 30 dana, pitali smo ih jesu li liječnici obiteljske medicine doista išli u kućne posjete i nagovarali starije na cijepljenje.
Također smo ih zamolili i za kratku analizu provedbe navedene odluke, ali nismo dobili odgovor niti na jedno pitanje.
Od Ministarstva nismo dobili odgovor preko 15 dana pa smo im 13. prosinca poslali podsjetnik na upit. Istoga dana smo se obratili i KoHOM-u u kojem smo ih zamolili njihovu stranu priče, odnosno terenski dio provedbe ove odluke. Niti iz Ministarstva niti iz KoHOM-a nismo dobili nikakvu povratnu informaciju pa smo posumnjali da se možda od cijele priče odustalo.
Liječnik: Ja sam svoje obavio, ali da, postoji određeni otpor
Kako od udruženja liječnika obiteljske medicine pa niti resornog ministarstva nismo dobili odgovor, nazvali smo nekoliko ordinacija i pitali same liječnike kako je prošao taj proces. Prvih nekoliko nije htjelo komentirati odluku, ali nam je jedan liječnik iz Primorja anonimno odlučio dati izjavu:
“Da, to je krenulo u studenom. Mi redovito od Ministarstva dobijemo upitnike o procijepljenosti naših pacijenata koje moramo ispuniti i onda to šaljemo u Ministarstvo. Ja sam svoje ispunio, a u kućnim posjetama sam onima koji se još nisu cijepili savjetovao da se cijepe. Neki i jesu. Ali treba se reći da se primjećuje određen otpor kod liječnika prema takvim zadacima, nikoga ne osuđujem jer smo mi na telefonu u zadnje dvije godine više nego ikada. I nedavno smo dobili još jedan upitnik o procijepljenosti, to vam ide točno po datumima, kroz nekoliko dana ga šaljem u Ministarstvo”, kazao nam je.
Možda nam baš zato iz Ministarstva nisu htjeli odgovoriti na upit niti predstaviti bilo kakvu analizu provedbe odluke jer se čini da organizacija nije na najvišem nivou. Isto tako, treba uzeti u obzir i objektivne prepreke – ne moraju baš svi liječnici magično imati ažurirane telefonske imenike svih svojih pacijenata, a u mogućem kućnom posjetu mogu ‘poljubiti vrata’.
Inače, prema podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, samo pet država Europskog gospodarskog prostora ima nižu procijepljenosti starijih od 60 godina. U Hrvatskoj smo na 75.8 posto, a manju procijepljenost imaju Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Latvija i Estonija.
