Siromaštvo u Hrvatskoj je u porastu, a rješenja pučke pravobraniteljice za sada nisu prihvaćena
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je u ponedjeljak upozorila kako je siromaštvo u Hrvatskoj u porastu. Točnije, stopa rizika od siromaštva u 2021. godini je porasla na 19,2 posto, odnosno radi se o ukupno 750.000 građana koji se bore sa siromaštvom. U najvećem postotku to su starije osobe, posebno one koje žive same. Pravobraniteljica je istaknula i potrebnu za promjenom i poduzimanjem koraka u socijalnoj skrbi kako bi pomoć dobili oni kojima je ona najpotrebnija.
Granica siromaštva za mjesečne životne potrebe samaca jednaka je iznosu od 403 eura, a kod obitelji s dvoje djece se radi o iznosu od 847 eura. Siromaštvo u Hrvatskoj je u porastu, dok minimalnu naknadu trenutno prima samo oko 30.000 korisnika. Kako bi se ovo ispravilo, pravobraniteljica je dala nekoliko ideja.
Treba napraviti promjene u Ministarstvu
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je rekla kako bi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trebalo napraviti detaljnu analizu kako bi se minimalna naknada mogla usmjeriti onima kojima je najpotrebnije. Također, rekla je i kako bi se trebao regulirati Zakon o socijalnoj skrbi kojim je povećana minimalna naknada, ali nije povećana jednako svima i u isto vrijeme. U više navrata je pokušala Ministarstvu uputiti da se naknada poveća, ali njezin prijedlog nije uveden.
Šimonović Einwalter je navela i kako je problem u neujednačenom postupanju područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji ne koriste iste obrasce za podnošenje zahtjeva za minimalnu naknadu i ne traže iste dokumente, navodi tportal.
Rješenje je i uvođenje dugoročnog financiranja
Dodala je i kako se treba uvesti dugoročnije financiranje pomoći beskućnika jer su ovi projekti često kratkoročni. Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje kako je u Hrvatskoj približno 2.200 apsolutnih beskućnika, a prema Europskoj tipologiji beskućništva i stambene isključenosti ima ih i 10.000.
Iako se otvaraju smještaji za beskućnike, kao onaj u Zagrebu i u Puli, upravo je ova skupina građana na margini društva. Jednako tako, u puno su gorem stanju žene beskućnice koje na ulici nailaze na razne probleme, o čemu smo više pisali u ovom tekstu.