“Životarim od 1.200 kuna mirovine, lošeg sam zdravlja, ne mogu do trgovine, lijekova… Drva za ogrjev nemam, higijena nikakva, vodu prokuhavam od 2014. godine, nije zdrava ni za kupanje. Nemam gdje spavati, kuća je u ruševnom stanju…”
Ilustracija Foto: Unspash
Tek je to jedna od pritužbi pristiglih na adresu pučke pravobraniteljice, a koja otvara “pandorinu kutiju” rastućeg siromaštva starijih osoba kao odraza nesposobnosti države da svojim sve brojnijim starijim građanima osigura dostojanstven život.
Potvrđuju to i podaci Državnog zavoda za statistiku koji kažu da je porastao rizik od siromaštva za osobe starije od 65 godina na 28,6 posto, dok za samce u toj dobi on iznosi ekstremno visokih 47,8 posto. S druge strane, prosjek Europske unije prema podacima Eurostata je 14,4 posto. Proturječnost je i da je BDP lani porastao za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, no za toliko je porasla stopa rizika od siromaštva za starije osobe.
Nacionalna mirovina iduće godine?
Zabrinjavajuć je i podatak Eurostata da samo 64% stanovnika Hrvatske starijih od 65 prima mirovinu, čime smo uz Španjolsku na dnu EU. Otvara to još jednom pitanje uvođenja nacionalne mirovine, koja se prema sadašnjoj Strategiji socijalne skrbi za starije osobe treba uvesti iduće godine. Uvođenjem nacionalne mirovine starijim osobama koje nemaju pravo na mirovinu, jer su ostvarile manje od 15 godina radnog staža, omogućio bi se dostojanstveniji život.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović izrazila je zabrinutost hoće li uopće do toga doći.
“Tijekom 2018. je Institut za javne financije izradio Analizu parametara iz sustava socijalne srbi, mirovinskoga sustava te stanja na tržištu rada i EU prakse, temeljem koje je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zaključilo kako je ‘projekt uvođenja nacionalne mirovine kompleksna materija jer se radi o uvođenju novog socijalno-zaštitnog instituta, posebno imajući u vidu pozicioniranje i utjecaj na postojeći sustav socijalne skrbi te mirovinski sustav po pitanju najniže mirovine’. Budući da nam drugi podatci nisu dostupni, a prema najavama Vlade nacionalna se mirovina planira uvesti 2020., ovakav stav uvelike obeshrabruje i opravdano se postavlja pitanje hoće li se to doista i učiniti” – navodi pravobraniteljica u svom godišnjem Izvješću Hrvatskom Saboru.
Zamjerka je također što Strategijom nisu provedene još neke od najvažnijih mjera, poput uvođenja statusa njegovatelja za starije osobe, ujednačavanja modela financiranja domova za starije osobe i učinkovitiji inspekcijski sustav, a ostavljene su za primjenu u 2020. godini.
Potrebno je podići cenzus za socijalnu pomoć
Kada je riječ o siromašnim starijim osobama, njima nije šire dostupna ni socijalna pomoć, odnosno zajamčena minimalna naknada, na koju je pravo ostvarilo tek u 8.192 starijih korisnika iz sustava, što je manje od 10 posto ukupnog broja. Razlog je u strogom prihodovnom cenzusu koji za samca iznosi 920 kuna. Većina stoga ne ostvaruje ovo pravo, iako živi teško, a problem je tim veći jer se uz ovu pomoć vežu i ostale naknade, poput troškova stanovanja, naknade za ugroženog kupca energenta i pomoć za ogrjev. Prijedlog pučke pravobraniteljice jest da se cenzus poveća, što nije bilo uvaženo ni lani.
S druge strane, 43.266 osoba ostvarivalo je doplatak za pomoć i njegu, što je 64% ukupnog broja korisnika. Ta je vrsta naknade pak povećana sa 500 na 600 kuna, odnosno sa 350 na 420 u smanjenom iznosu. Također, i osobna invalidnina povećana je sa 1.200 na 1.500 kuna.
Pučka prvobraniteljica upozorava i kako je posve nedostatna usluga pomoći u kući, jer je dostupna za svega 0,5 posto ukupnog broja starijih osoba. Ova socijalna usluga posebno je nedostatna starijima u udaljenim i izoliranim krajevima Hrvatske, što se jednim dijelom nadomjestilo projektom Zaželi.
