Sindikati od Vlade traže povlačenje zakonskih prijedloga o mirovinama! Ovo su njihovi zahtjevi
Javna rasprava o mirovinskoj reformi putem e-savjetovanja završila je jučer. Hoće li Vlada napraviti ustupke i mogu li što promijeniti radnički sindikati s građanima na nadolazećem subotnjem prosvjedu “Doživi mirovinu, i tebe se tiče”, glavna su pitanja prije nego li predložene zakonske izmjene odu u saborsku proceduru.
Poruke s Praznika rada 2018. Foto: Marko Matijević | mirovina.hr
Savjetovanje na paket zakona iznjedrilo je svega 50-ak komentara, a najbrojniji među njima posljednjih se dana odnose na zahtjeve sindikata. Zajednički stav na internetskim stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava iznijelo je nekoliko sindikalnih središnjica; SSSH, NHS, MHS…
Sindikati rada protive se radu do 67. godine i kažnjavanju prijevremenog umirovljenja nižim mirovinama, ali i još nekim prijedlozima. Upozoravaju kako ponuđena rješenja nisu rezultat provedene analize stvarnih učinaka. Analiza, argumenata i razgovora nedostajalo je i u radnoj skupini koja se sastala svega dvaput, a prijedlozi Ministarstva završavali su u medijima prije nego su se našli za pregovaračkim stolom s partnerima.
Reforma na štetu radnika i umirovljenika
“Opravdavajući predložena rješenja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava tvrdi kako je samo 20 posto trenutnih umirovljenika odradilo puni radni staž od 40 godina, da je 30 godina staža premalo te da ga treba produljiti. Također, navodi da je godišnji deficit mirovinskog sustava 17 milijardi kuna i da se isti nadoknađuje iz proračuna. No, sve ove izjave netočne su i nekorektne” – tvrde sindikati.
Navedeno potkrepljuju i nekim činjenicama:
“U odnosu na deficit mirovinskog sustava treba jasno reći kako od navedenog iznosa oko 12 mlrd deficita otpada na tranzicijski trošak i trošak mirovina ostvarenih po posebnim propisima. Pojam „puni radni staž“ ne postoji, jer podsjećamo kako su početkom 1990-tih dotad posebni fondovi, radnički, obrtnički i poljoprivredni, objedinjeni u jednom, radničkom fondu. Na kraju, prosjek godina mirovinskog staža za starosne mirovine je 32 godine, a za prijevremene starosne mirovne čak 39 godina! Uz to, do 1. 1. 1999. godine žene su u prijevremenu mirovinu mogle ići s 30 godina staža osiguranja, a u starosnu s 35 godina staža, dok je muškarcima i za jedno i za drugo trebalo 5 godina više. Godine starosti nisu bile primarne. Osim toga, tijekom 1990-tih veliki je dio mladih povratnika s bojišta jednostavno „pospremljen“ u mirovinu dokupom staža ili bez toga, ako su imali uvjet za prijevremenu mirovinu, jer su tvrtke u kojima su radili propale u privatizaciji, dok su oni ratovali. Svih kasnijih godina, a i danas, poslodavci se „rješavaju“ starijih radnika koji imaju uvjet za prijevremenu mirovinu.”
Ističu kako se održivost mirovinskog sustava treba graditi popravljanjem omjera radnika i umirovljenika te stimulacijama za dulji ostanak u svijetu rada. Ovakva reforma, smatraju, ide na štetu radnika i umirovljenika povećanjem dobne granice, dok o usklađivanju odredbi o umirovljenju za posebne kategorije korisnika s općim propisom opet nema ni riječi pa je Vladin pristup selektivan.
Vladi predlažu da povuče prijedloge zakona
Sindikati od Vlade RH stoga traže predočenje analitičke podloge za predložena rješenja, izvršenje procjene učinaka predloženih rješenja, pristupanje usklađivanju uvjeta umirovljenja posebnih kategorija korisnika s općim propisom te vraćanje rada na mirovinskoj reformi u okvire za to osnovane radne skupine. Mirovinska reforma “prevažno je pitanje za sve radnike te sadašnje i buduće umirovljenike, koji zaslužuju odgovoran i predan rad, koji bi trebao otkloniti negativne učinke svih bivših reformi i povremenih intervencija u mirovinski sustav te odrediti smjer i mjere za budućnost”. S obzirom na visoku razinu neslaganja s predloženim rješenjima te očekivanim negativnim učincima po radnike, ali i sustav u cjelini, predlažu Vladi RH da povuče ovakav prijedlog Zakona te ga vrati radnoj skupini.
Protiv rada do 67 godina
Konkretno, traže da predlagatelj odustane od podizanja uvjeta dobi za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i zakonski vrati dobnu granicu na 65, odnosno 60 godina života, sve dok se očekivano trajanje života općenito, kao i očekivano trajanje života u zdravlju nakon 65 godine života u Hrvatskoj značajnije ne približi EU prosjeku.
Takav zahtjev temelje na 2,8 godina godina nižem trajanju života u odnosu na prosjek EU te kraćim godinama očekivanih godina zdravog života. Naime, one su u Hrvatskoj 57,1 godina za muškarce i 58,7 godina za žene, u odnosu na prosjek EU od 63,5 godina za muškarce i 64,2 godine za žene. Također, očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine dvostruko je kraće, odnosno u Hrvatskoj za muškarce iznosi 5,2 godine, a za žene 4,9 godina, dok je prosjek EU za muškarce 9,8 godina, a za žene 10,1 godinu. Tu je i niska stopa zaposlenosti dobne skupine od 55 do 64 godine starosti od svega 40,3% koja u EU iznosi 57,1 posto. Projekcije za Hrvatsku kazuju kako će se smanjiti javni troškovi za mirovine u BDP-u za 3,8 posto prema projekcijama do 2070. godine.
“Podizanje dobne granice za ostvarenje prava na mirovinu ne znači da će ljudi do tada moći raditi, ali znači da će zbog ranijeg odlaska u mirovinu (jer ne mogu raditi ili ih se poslodavac želi riješiti i zaposliti mlađe) biti trajno kažnjeni nižim mirovinama, što će rezultirati njihovim siromaštvom u starosti. Niti jedna Vlada nema mandat predlagati ovakva rješenja bez odgovarajućih podataka koji govore u prilog njihove potrebe, već se dob za umirovljenje može produžavati tek onda kada se stvori okružje koje će to omogućiti i opravdavati” – zaključuju.
Protiv podizanja dobi za dugogodišnje radnike
Neprihvatljiv im je i prijedlog povećanja uvjeta dobi za stjecanja prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa sadašnjih 60, na 61 godinu života, odnosno 62 godine života od 2027. godine.
“Smatramo kako osoba s najmanje 41 godinom staža osiguranja u efektivnom trajanju i 60 godina života zaslužuje pravo na umirovljenje bez trajnog umanjenja mirovine. Radi se o radnicima koji su već po završetku srednje škole započeli s radom i koji su u pravilu radili u zahtjevnim radnim uvjetima i radno intenzivnim djelatnostima i koji nakon 41 godine mirovinskog staža zaslužuju umirovljenje bez kažnjavanja. Za one među njima koji se ipak odluče za ostanak u svijetu rada zakonodavac treba omogućiti stimulaciju za duži ostanak u svijetu rada, jer svojom odlukom doprinose rasterećenju mirovinskog sustava” – ističu Sindikati.
Protiv rada prijevremenih umirovljenika
Međutim, protive se mogućnosti rada za prijevremene umirovljenike uz zadržavanje mirovine.
“Prijedlog koji nudi predlagatelj potiče i radnika i poslodavca na nova opterećenja mirovinskog sustava i sustava rada. Ako radnik može i želi nastaviti raditi, a poslodavac ima potrebu za njegovima radom, radnika treba zadržati u radnom odnosu, a ne umiroviti ga uz zadržavanje radnog mjesta” – kažu.
Protiv umanjenja za prijevremenu mirovinu
Neprihvatljiv im je prijedlog većeg umanjenja mirovina zbog odlaska u prijevremenu mirovinu linearno za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja.
“Već je i sadašnji model dovoljno destimulativan. Linearno umanjenje smatramo nepravednim, dok sadašnji model, prema kojem stopa umanjenja pada što je osiguranik bliže uvjetima za starosnu mirovinu, ipak stimulira kasniji odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, jer je blaži u kažnjavanju onih koji imaju više godina života i više godina mirovinskog staža u trenutku umirovljenja. Poznato je kako odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu najčešće nije izbor radnika, već ga poslodavac šalje u mirovinu čim navrši prvi uvjet. Stoga tražimo da se umjesto radnika kazni, odnosno penalizira poslodavac (uključujući i državu), koji radnika šalje u prijevremenu mirovinu, jer je to mjera koja postoji u nekim zemljama. Ona se može provesti kroz propisivanje povećane uplate doprinosa, dokup mirovine do pune mirovine ili neki drugi oblik fiskalne destimulacije. Povećanje trajnog umanjenja prijevremenih mirovina, s obzirom na činjenicu nedobrovoljnog umirovljenja, neće imati za posljedicu duži ostanak u svijetu rada, nego porast siromaštva starijih osoba” – upozoravaju.
Podržavaju povećanje polaznog faktora za određivanje starosne mirovine za osobu koja prvi puta stječe mirovinu i ima 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža i to sa sadašnjih 0,15 na 0,34 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja. Međutim, upitno je u kojoj mjeri će tu mogućnost moći iskoristiti radnici na poslovima većeg fizičkog opterećenja ili niže razine složenosti, jer praksa pokazuje kako ju u najvećoj mjeri koriste visokoobrazovani (sveučilišni profesori, znanstvenici, liječnici …) čije su mirovine već značajno veće od prosjeka.
Protiv povećanja izdvajanja za drugi stup i 3/4 dodatka
Sindikati u pitanje dovode i drugi mirovinski stup. Protiv su najave povećanja izdvajanja za 2. stup na štetu 1. stupa, i to povećanja sa 5, na 5,5 pa na 6 posto, odnosno smanjenja izdvajanja za 1. stup s 15 na 14,5 pa na 14 posto. Takav prijedlog za njih znači povećanje tranzicijskog troška i javnog duga, a potpuno je besmisleno, ako će se osiguranicima omogućavati vraćanje u 1. stup. Neprihvatljivo im je rješavanje pitanja dodatka na mirovinu od 27 posto, pri čemu se drugostupašima nudi samo 3/4 tog dodatka ako ostanu u oba stupa.
Protiv ubrzanja dobi od četiri mjeseca
Protive se i ubrzanoj dinamici podizanja prava na mirovinu.
“Podizanje uvjeta dobi za žene za stjecanje prava na starosnu mirovinu te uvjeta dobi i staža za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu treba zadržati na sadašnjoj dinamici od 3 mjeseca po godini, a ne povećavati na dinamiku od 4 mjeseca po godini i time skratiti razdoblje u kome će se žene izjednačiti po uvjetima za umirovljenje s muškarcima. Predlagatelj nije predočio niti jedan argument koji bi govorio u prilog ovakvom prijedlogu. Predlagatelja treba podsjetiti da žene u Hrvatskoj još uvijek u najvećoj mjeri vode brigu o kućanstvu, djeci te starijim osobama, a društvo nedovoljno osigurava odgovarajuću institucionalnu skrb koja bi rasteretila žene” – zaključili su u svom prijedlogu hrvatski sindikati.
