Sindikat umirovljenika upozorava na probleme s nacionalnom mirovinom!
Prijave za nacionalnu mirovinu tek su počele, a već se pokazuju manjkavosti u realizaciji ostvarivanja prava na ovu novu vrstu novčane pomoći za starije osobe. Uz već poznate nedostatke, kao što su preniski dohodovni te potpuni izostanak imovinskog cenzusa, Sindikat umirovljenika upozorava na još dva problema.
Jasna Petrović (Foto: Mirovina.hr)
Više od pet tisuća osoba starijih od 65 godina koje nisu stekle minimalnih 15 godina radnog staža za mirovinu prijavilo se dosad Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za isplatu nacionalne naknade za starije osobe. Četvrtina je to ukupnog broja predviđenih korisnika, iako je realna potreba za ovom vrstom pomoći neusporedivo veća.
Za tako malenu brojku kriv je prestrogo postavljeni cenzus, jer nije dovoljno da osoba starija od 65 ne ostvaruje pravo na mirovinu, nego da bi dobila 800 kuna mjesečno od države ne smije imati prihod veći od toga iznosa po članu kućanstva. S druge strane, imovinski cenzus nije postavljen pa tako možete imati i kuću na moru te zarađivati njezinim iznajmljivanjem na crno, a ujedno primati 800 kuna pomoći od države. No, ako već primate socijalnu pomoć, oba prava ostvariti ne možete.
Najviše u potrebi oni koji za svoja prava ni ne znaju
Uz ove, Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava na još dva problema koja postoje ne samo kod nacionalne mirovine, nego i realizacije svih drugih prava starijih osoba, pogotovo onih u ruralnim krajevima. Na tisuće nepismenih, neinformiranih i prometno odsječenih staraca za mnoge pomoći ni ne znaju, a ispunjavanje i slanje prijava bez tuđe pomoći za njih je nemoguća misija.
“Od oko 30,1 posto starijih od 65 godina, a čak 50 posto njih ako su samci, potencijalni su kandidati za nacionalnu naknadu za starije osobe, uz uvjet da su imali prebivalište u Hrvatskoj najmanje 20 godina. Pošto je riječ o nečemu što se pogrešno smatra mirovinom, stvorile su se brojne zabune u javnosti. Ipak, na inzistiranje umirovljeničkih udruga, promijenjen je naziv ove potpore te se prihvatilo da nema imovinskog cenzusa kako su zahtijevali mnogi „dobronamjerni” ugledni znanstvenici. Također, specifičnost je ove naknade da će se automatski usklađivati prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, što je čini prvom socijalnom potporom koja će pratiti inflaciju” – kaže predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović.
Dva su, navodi, problema s nacionalnom mirovinom.
Sustav ih je trebao informirati i organizirati da se prijave
Prvi je izostanak ozbiljne kampanje kojom bi se starije osobe raspršene po brdima, selima, bespućima, uputilo u njihova prava. Na to pravo imaju i oni koji nemaju struju, mobitel, radio, pa kako će onda saznati za svoja prava? K tomu, sustav socijalne skrbi trebao je obaviti ozbiljne pripreme i provesti kampanju informiranja starijih siromašnih osoba o njihovom pravu na tu potporu te im organizirati prijavljivanje. Kako i s kojim novcem i prijevoznim sredstvom da oni podnesu svoj zahtjev?
“Da im se, ironije li, prijave na e-građanina ili elektronskom poštom?” – dodaje Petrović.
Ipak je, kaže, do polovine siječnja 2021. godine stiglo, uglavnom poštom, oko 5.500 prijava te je za očekivati da će se do kraja godine, uz ozbiljniji napor svih institucija, doseći očekivani broj od 19.700 prijava.
“Drugi problem je što uporno i neshvatljivo ministar Josip Aladrović odbija donijeti odluku o mogućnosti isplate nacionalnih naknada putem pošte, već inzistira da se podiže u bankama. Nevjerojatno i tužno. Možda prorade pamet i srce” – zaključuje predsjednica u novom broju SUH-ova Glasa umirovljenika.
