Sindikat umirovljenika Hrvatske proslavio 30. obljetnicu: Iz Zagreba poslan apel o minimalnoj europskoj mirovini
Sindikat umirovljenika Hrvatske proslavio je 30. obljetnicu postojanja panel raspravom pod nazivom ‘Važnost samoorganiziranja umirovljenika u borbi za njihov standard i dostojanstvo’. Na raspravi su se mogli čuti zahtjevi za uvođenjem minimalne europske mirovine, ali i za značajno povećanje plaća. Talijanski su sindikalisti otkrili kakvo je stanje u susjednoj nam zemlji, a podijeljene su i prigodne povelje.
Sindikat umirovljenika Hrvatske proslavio je 30. obljetnicu djelovanja. | Foto: SUH
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) je proslavio veliki jubilej, 30. obljetnicu postojanja svečanom sjednicom, ali i panel raspravom pod nazivom “Važnost samoorganiziranja umirovljenika u borbi za njihov standard i dostojanstvo”. Iza tog naziva se krije i motiv osnutka SUH-a, borba za prava umirovljenika. Od 1992., kada je SUH izdvajanjem iz tadašnjeg Saveza udruženja umirovljenika (današnje Matice umirovljenika Hrvatske), istaknula je u svom govoru predsjednica SUH-a, Jasna Petrović, učinjeno je mnogo, ali treba učiniti još i više.
– Mi smo počeli kao mali alternativni borci sa strane. To je i odredilo naše metode borbe za prava umirovljenika. Na primjer, 15.000 umirovljenika se okupilo 1996. godine kod Doma sportova i izborilo se za povrat umirovljeničkog duga od ukupno 11 milijardi kuna, što je tada bio ogroman novac. Recimo, 2015. smo prikupili 26.000 potpisa u peticiji za borbu protiv siromaštva starijih osoba. Također smo 2017. u sedam gradova okupili 7.000 umirovljenika i održali prosvjede. Prije tri godine smo svaku sjednicu Vlade dočekali fućkanjem i prosvjedima sa našim zahtjevima pred vratima Banskih dvora. Skupljali smo potpise na raznim peticijama, pa i na ovom najvažnijoj za zaustavljanje povećanja dobi za umirovljenje, pod organizacijom SSSH. Sudjelovali smo u svim prvomajskim procesijama i aktivnostima koje je organizirala naša sindikalna središnjica, istaknula je dugogodišnja predsjednica SUH-a.
Postignuti pomaci
Ipak, 30 godina djelovanja donijelo je određene pomake. Iako su dugo vremena bili na suprotnim snagama, SUH i MUH sada imaju zajednički angažman oko umirovljeničkih pitanja. Zajedno su i u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, u kojem s predstavnicima Vlade i drugih tijela raspravljaju i donose odluke koje se tiču mirovina, socijalne skrbi i zdravstva.
– S obzirom na sve izraženije starenje stanovništva u 21. stoljeću, organiziranje umirovljenika je od iznimne važnosti kako bi se podigla svijest o problemima s kojima se starije osobe svakodnevno susreću. Posebno je važno naglasiti važnost osiguranja životne sredine koja se mora prilagoditi potrebama i sposobnostima ljudi treće životne dobi te vrijednost doprinosa starijih osoba u izgradnji suvremenog društva. Upravo zbog toga mi je izuzetno drago i da ste nakon umirovljenja odlučili biti aktivni građani ovog društva, a ne samo promatrači, prepoznajući važnost i snagu samoorganiziranja, što vam omogućuje aktivno uključivanje u odlučivanje o važnim umirovljeničkim pitanjima, poručio je državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Dragan Jelić, koji je tom prigodom bio i poseban izaslanik premijera Andreja Plenkovića.
Nabrojao je što je sve promijenjeno u nedavno izglasanom Zakonu o mirovinskom osiguranju te istaknuo kako je velik obol u definiranju tih mjera kroz nacionalno vijeće imao upravo SUH. Tako je u svega nekoliko godina prijeđen put od prosvjedovanja ispred Vlade do socijalnog dijaloga s njom.
Zahtjev za minimalnom europskom mirovinom
Ogroman put SUH je prešao i u međunarodnoj suradnji. Od svojih početaka, u ratno vrijeme, naši su umirovljenički predstavnici imali pomoć svojih kolega iz Italije. Posredstvom radničkih sindikata SSSH-a i CGIL-a dijelili su humanitarnu pomoć u ratom zahvaćenim područjima te stvarali veze koje traju i danas. SUH je jedan od glavnih partnera talijanskog, ali i najvećeg europskog sindikata umirovljenika (SPI CGIL-a). Uz to, zajedno su članovi Europske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA) koja okuplja 42 umirovljeničke organizacije iz 26 europskih zemalja, samo s jednim ciljem, borbom za veća prava i dostojanstvo starijih osoba.
– Ima nas 100 milijuna. Mi predstavljamo veliku snagu. Upravo zbog toga se borimo da umirovljenici postanu što vidljivi, za veće uključivanje svih, da Europa bude jednaka za sve. U jednoj Europi, u kojoj je tendencija rasta siromaštva, posebno među starijim osobama, moramo povećati mirovine. Čuo sam predstavnika Vlade kako je rekao da postoje revalorizacije koje su mnogo puta i automatske. Ali, moramo investirati više, jer nam je potrebna minimalna europska mirovina. Točno je da se u Europi još uvijek govori o minimalnim europskim plaćama, ali moramo razgovarati i o minimalnim europskim mirovinama, ako se želimo boriti protiv siromaštva, naglasio je Agostino Siciliano, generalni tajnik FERPA-e.
Na panel raspravi se od predstavnika talijanskog sindikata umirovljenika moglo čuti kako situacija nije dobra ni ondje. Osvrnuli su se na uvođenje eura u Hrvatskoj, priznavši kako je kod njih promjena valute pomogla javnim financijama, ali je dovela građane u težak položaj. Ne treba zaboraviti da se euro uvodi u Hrvatskoj u trenutku kad je inflacija oborila sve rekorde.
– U regiji Veneto, koja je jedna od bogatijih u Italiji, suočavamo se s pitanjem siromaštva. Iz podataka koje imamo, zaključujemo da je 665.000 ljudi u siromaštvu. Trideset posto naših umirovljenika, a posebice se to odnosi na žene, živi s minimalnom mirovinom, koja iznosi oko 800 eura. Radi se o različitim iznosima od onih u Hrvatskoj, ali gledajući naše troškove, mi ne možemo imati dostojanstven život. Upravo s energetskom krizom i povećanjem cijena, mnogi će umirovljenici trebati izabrati hoće li jesti, plaćati račune ili se liječiti. Troškovi energije predstavljaju probleme bolnicama i umirovljeničkim domovima koji su izloženi riziku zatvaranja. Osobe koje se ne mogu brinuti same o sebi morat će se vraćati svojim kućama, ako ih uopće još imaju. Socijalna ugroženost je jedno od pitanja s kojima se naša nova vlada treba suočiti, poručila je Elena di Gregorio iz SPI CGIL-a regije Veneto.
Osigurati porast plaća, a time i mirovina
Upravo su različiti iznosi bili jedna od tema rasprave. Nedavno je premijer Andrej Plenković zacrtao cilj da prosječna plaća u sljedeće dvije godine naraste na 8.200 kuna (1.088,33 eura). Predsjednik SSSH-a, Mladen Novosel istaknuo je da je cilj sindikata do 2026. osigurati prosječnu plaću od 1.500 eura, dok bi minimalna plaća trebala biti upola manja, odnosno 750 eura. Zaključio je da bi se porastom plaća, ali i pravilnijim usklađivanjem, mirovine značajno podigle.
Da bi se to ostvarilo potrebno je još puno pregovora, izmjena zakona, ali i ekonomskih prilika. Jasno je stoga da će se rad SUH-a nastaviti. Kako bi dali na važnosti suradnji, vodstvo SUH-a je podijelilo i prigodne povelje zaslužnima za uspješnu i trajnu suradnju. Povelje su dobili Agostino Siciliano i Danilo Toccane iz FERPA-e, Elena di Gregorio i Roberto Drel iz SPI CGIL-a, Mladen Novosel iz SSSH-a, ali i ravnateljica uprave za mirovinski sustav pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Melita Čičak, Andrea Ninić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar, rukovoditeljica službe za pravne poslove HZZO-a Morana Krušarovski, savjetnica Ureda pučke pravobraniteljice Orhideja Skale Družak te redakcija portala Mirovina.hr.
