Dok se Hrvatska referendumom nastoji izboriti protiv produljenja dobne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina od 2033. sindikat u Švicarskoj razmišlja posve suprotno. Naime, oni se zalažu za što kasniji odlazak u mirovinu, jer sadašnji sustav smatraju neodrživim. Pritom, ne treba ni reći da je “zemlja referenduma” u daleko povoljnijem položaju od naše. Ipak, dulji radni vijek predlažu po fleksibilnijim uvjetima.
Foto: Pexels
Švicarski sindikat smatra da je podizanje dobi za odlazak u mirovinu naprosto neizbježno, stoga traže da se to pitanje promisli, jer se mirovinski sustav susreće s velikim financijskim pritiscima.
“Treba nam fleksibilnija dob za odlazak u mirovinu. Budućim generacijama moramo ostaviti sigurniji sustav” – poručio je Stefan Studer, predsjednik jednog od najvećih sindikata, krovne organizacije “Zaposlenici Švicarske” koja okuplja radnike vodećih industrija, piše Swiss info.
Dob za umirovljenje mora biti fleksibilna
Trenutna dob za umirovljenje kod njih je 65 godina za muškarce te 64 godine za žene. Ipak, šest od deset ljudi odlazi u mirovinu ranije. U razgovoru za novine 58-godišnji sindikalni vođa kazao je da je javni sustav u kritičnom stanju, čak i ako mu odobre financijsku injekciju od dva bilijuna dolara, što ga neće spasiti od dugoročnih gubitaka.
Stari načini razmišljanja, dodaje, moraju biti napušteni ukoliko žele održivo restrukturiranje.
“Ako su zaposlenici cijenjeni, oni žele ostati raditi dulje, možda s manjim opsegom posla. Mnogi ljudi uživaju radeći u zanimanjima koja daju smisao njihovu životu” – rekao je Studer.
Ipak, dodao je da pojedina, fizički zahtjevna zanimanja, poput građevine, ne dozvoljavaju ni rad do 65 godine. Zaključuje stoga da treba ponuditi fleksibilnu dob za umirovljenje.
Za razliku od Hrvatske, u kojoj na jednog umirovljenika dolazi jedan radnik (1:1,23) u Švicarskoj taj omjer čine 3,4 zaposlenika na jednog umirovljenika. Međutim, oni strahuju kako bi uslijed starenja stanovništva omjer mogao pasti.
Mirovinsku reformu odbili 2017. na referendumu
Iako Švicarska ima daleko povoljnije uvjete za podizanje dobne granice umirovljenja, njezini su građani na jednom od referenduma to odbili. Naime, na referendumu održanom krajem 2017. godine nisu prihvatili predloženu mirovinsku reformu koja je trebala osigurati financijsku stabilnost do 2030. godine te uz nju izjednačavanje dobi žena za mirovinu s muškarcima na 65 godina i rast doprinosa za mirovine.
Švicarski mirovinski sustav sličan je hrvatskom, ali uz znatno manja izdvajanja osigurava otprilike 50 posto mirovine u odnosu na plaću, i to samo iz prvog stupa. Također, zajamčena mirovina kreće se čak do 2.250 švicarskih franaka mjesečno. S isplatnom iz drugog stupa, mirovina se penje i do 70 posto iznosa plaće.
Kada je riječ o referendumu, švicarski građani mogu čak četiri puta godišnje izravnim glasovanjem odlučivati o važnim pitanjima.
Ipak, valja istaknuti da je Švicarska jedna od zemalja s najduljim životnim vijekom koji je 5 godina dulji nego u Hrvatskoj. Uz radne uvijete te visinu plaće i mirovina, ova dva sustava gotovo je nemoguće uspoređivati.
Također, Hrvatska bi pristankom na produljenje radnog vijeka do 67 godina bila jedina tranzicijska zemlja koja je to učinila. Mnoge od njih ni sada ne rade do 65. godine. Muškarci u Bugarskoj rade do 64, u Češkoj do 63, baltičkim zemljama također do 63, a u Slovačkoj do 62 godine.
