“Sugeriram Ministarstvu da reterira jer u zadnjih 15 godina sindikalne središnjice nikada nisu bile ovako nabrijane. Bojim se, te bi to i priželjkivao, da će sindikalne središnjice biti ponesene uspjehom prosvjeda, jer prosvjed će biti žešći, te se odluče na skupljanje potpisa. U tom slučaju ćemo svi pomoći”
Silvano Hrelja Snimak zaslona/Večernji TV
Silvano Hrelja za Večernji TV objasnio je da su podizanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina i jača penalizacija prijevremenog umirovljenja glavni alarmi dolazeće mirovinske reforme.
“Ovakva rigidna penalizacija najnižih mirovina katastrofa je za umirovljenike i srozava ionako niske prosječne mirovine” – naglasio je predsjednik Stranke umirovljenika.
Uputio je i jasnu poruku Vladi:
“Sugeriram Ministarstvu da reterira jer u zadnjih 15 godina sindikalne središnjice nikada nisu bile ovako nabrijane. Bojim se, te bi to i priželjkivao, da će sindikalne središnjice biti ponesene uspjehom prosvjeda, jer prosvjed će biti žešći, te se odluče na skupljanje potpisa. U tom slučaju ćemo svi pomoći, barem mi koji mislimo da ovakva reforma ništa ne donosi za budžet Republike Hrvatske. Moguće je da referendumom izborimo povratak na rad do 65 godina. Kako bi se onda Vlada branila pred administracijom iz Bruxellesa? Bilo bi kao u Sloveniji, oni imaju sa 65 starosnu i 60 prijevremenu i nikom ništa, i oni su članica Europske unije. Trebamo se kao oni baviti radnim mjestima i plaćama. Nude nam eksperimente, ovo od nas Europska komisija nije ni tražila. Tražila je da mirovine po posebnim propisima približimo mirovinama po općim propisima, a ne ovakvo rigidno kažnjavanje – kaže Silvano Hrelja.”
Penalizacija ne bi trebala biti doživotna
Hrelja stoga Vladi sugerira da obje te stavke koje iz nepoznatih razloga stavljaju u prvi plan (rad do 67 godina i još strože kažnjavanje prijevremenih umirovljenika) što prije – zaborave. Isti HDZ koji je 2013. godine bio protiv većine ovakvih prijedloga, ističe, sada podržava daleko goru kombinaciju od Zakona o mirovinskom osiguranju donesenog 2014. godine.
Također, predsjednik HSU-a smatra da penalizacija ne bi smjela biti doživotna, nego bi u određenom dobu života trebala prestati, primjerice do 67 ili 70 godina ili najkasnije do 75. kada se ulazi u starost. Tada umirovljenici, ističe, imaju najmanje manevarskog prostora i najmanje si mogu pomoći, a i djeca im već postaju stara pa je u redu da se tada drugačije vrednuje minuli rad.
Komentirao je i rad umirovljenika, ističući kako neće raditi konkurenciju ostalim radnicima te da su takva strahovanja bezrazložna. Uostalom, svega oko 4.000 umirovljenika radi na pola radnog vremena. Pošteno je dobro raditi, kaže Hrelja, dokle čovjek može, bilo u svome vrtu ili kod nekog poslodavca te je zdravije nego biti pred televizijom i trovati se ideologijama.
Reforma se mora baviti obiteljskim mirovinama
Istaknuo je i kako bi se mirovinska reforma trebala baviti pitanjem obiteljskih mirovina.
“Kada jedan bračni partner umre, supružnik ima pravo izbora samo između svoje mirovine ili 70 posto mirovine preminulog supružnika. Civilizacijski dosezi mnogih europskih zemalja su da u takvom slučaju imaju pravo i na dio mirovine preminulog” – kaže Hrelja.
Što se tiče dodatka od 27 posto, HSU predlaže da svi do 2002. godine dobiju 27 posto, a nakon toga za godine u drugom stupu trebali bi dobiti razmjerno tim uplatama 20,5 posto dodatka.
Kazao je i kako će s ovakvim stresovima hrvatski umirovljenici živjeti sve manje, a ne kao Švicarci s puno većim standardom, osim ako medicina toliko ne napreduje
