Silvano Hrelja ide u mirovinu: Čega ću se držati ako ne svoje riječi?
Mrzili ga ili voljeli, a na tom emotivnom polju ostrašćenog javnog diskursa doživio je kroz 20 godina uistinu svašta, Silvana Hrelju više nećemo gledati na hrvatskoj političkoj sceni. Nakon ovog, neće u lov na idući mandat, već će postati dio priče kojoj se posljednja dva desetljeća radom i posvetio – umirovljenik. Hrelja nam je u razgovoru otkrio kako gleda na odlazak u mirovinu, zašto ne želi onu saborsku, što će raditi i hoće li i dalje malo koketirati s politikom.
Silvano Hrelja | foto: mirovina.hr
– Radim do kraja mandata i idem odmoriti, gotovo ushićeno odgovara Silvano Hrelja na pitanje o mirovini, istovremeno razočaran što ne pitamo za neku od inicijativa na kojoj trenutno radi. A onih plodonosnih od ljeta 2021. godine, kada se priklonio vladajućima, imao je mnogo.
47 godina staža bez dana beneficije
Kao marljiva pčelica u košnicu pred “branje” meda sabrao je novi model obiteljskih mirovina, ispravio nepravdu prema gotovo 25 tisuća umirovljenika čija je mirovina bila manja od najniže, utjecao na dizanje cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje te čitav niz ostalih gorućih umirovljeničkih pitanja. Najveća stvar koju je za umirovljenike napravio, smatra, ipak je dodatak od 27 posto na mirovine.
Uostalom, njegov je to politički testament za umirovljenike, kako nam je rekao još tada kada je odlučio prikloniti se HDZ-u. Je li mu to poboljšalo popularnost među vječno gnjevnim umirovljenicima, teško je reći. Obilježen je kao “žetončić”, izbačen je iz stranke, ali činjenica je da je napravio mnogo te da u mirovinu odlazi mirna srca i čiste duše.
– Imam 66 godina, prije isteka mandata ću napuniti 67 i mislim da je to stvarno dosta. Tu je i 47 godina radnog staža bez dana beneficije, ponosno će Hrelja. Netko bi rekao kako je lako tako izabrati radničku, umjesto saborske mirovine. Pitamo ga što će na kraju prevagnuti i kolika će mu mirovina biti.
‘Ne bih o iznosima, bit će solidna’
– Ne bih o iznosima, ali bit će solidna, kakva za toliko godina rada treba i biti. Mirovine su, s izuzetkom onih braniteljskih i najnižih, zarađene uplatama doprinosa. Što se tiče saborske mirovine, mogu samo reći da javna riječ obvezuje. Ako sam predložio ukidanje saborskih mirovina, onda se moram držati svoje riječi. Čega ću se držati ako ne svoje riječi?, pojašnjava nam ne ostavljajući nikakvu dilemu oko saborske mirovine.
Saborske mirovine ukinute, ali i dalje su moguće
Saborske mirovine ukinute su krajem 2011. godine, ali tu povlasticu i dalje mogu ostvariti oni zastupnici koji su u Saboru bili do tada. Svi ostali zastupnici će u mirovinu prema aktualnom Zakonu o mirovinskom osiguranju. Hrelja kao dugogodišnji zastupnik od 2003. godine ima pravo na povlaštenu saborsku mirovinu, ali te će se povlastice odreći u korist radničke mirovine.
Rad za rezultat moto je koji ga pokreće kroz život i privatno i poslovno.
– Osjećam da mi je politički život bio dosta realiziran. Imao sam iza sebe izvrstan tim ljudi koji me pratio, i zahvalan sam im na tomu iako su nam se putevi na kraju razišli. Tako je to u politici. Možda su me doživljavali kao ‘čeličnu šaku’, ali nisam to bio. Mislim da sam ostvario dobru komunikaciju, najviše onu neposrednu s ljudima koja mi je uvijek bila draža od kamera i javnih nastupa.
Sada idem iz aktivne politike, ali pitanje je koliko će politika izaći iz mene. Teže je to nego se pušaču ostaviti cigarete. Ako će netko trebati savjet, na raspolaganju sam. Ako je već stvorio svoje mišljenje, onda mu ja ni ne trebam, govori nam u razgovoru.
Unuci, masline i povrtlarstvo kao gušt
Uživa Hrelja već neko vrijeme u blagodatima rodne Istre i čuvanju unuka. Kada smo ga nazvali za razgovor, upravo je čuvao svoga Andru, a ima ih četvero, starosti od devet mjeseci do 4,5 godine. Vrijeme rado provodi u masliniku te u svom vrtu, jer mu je, kako kaže, draža njegova kvrgava paprika nego bilo koja kupljenja. Ako ništa, uvijek se nađe domaćeg i zdravog povrća za članove obitelji i najmlađe.
Podsjetimo, Hrelja je rođen 14. ožujka 1958. godine u Žminju. Završio je srednju elektrotehničku, a potom i Višu školu za sigurnost pri radu i zaštiti od požara. O sigurnosti o radu brinuo se u brodogradilištu Uljanik, gdje je postao i član Sindikata metalaca Hrvatske. U Hrvatskom saboru je od 2003. godine, kao zastupnik HSU-a, a potom i nezavisni. Predsjednikom stranke bio je od 2008. do samog kraja 2021. godine.
