Ako želimo zaustaviti inflaciju, morat ćemo u recesiju. Tako se otprilike mogu tumačiti potezi centralnih banaka diljem svijeta, ali tu je i još jedan signal. Hrvati od početka epidemije u velikim količinama rasprodaju obiteljsko blago, prije svega zlato. Očito je da je “krpanje” iz mjeseca u mjesec svakodnevica za sve veći broj građana.
Pandemija, rat u u Ukrajini i neprestani rast cijena osnovnih životnih namirnica natjerali su Hrvate u raspradaju obiteljskog blaga, prije svega – zlata, donosi u ponedjeljak Večernji list. Zadnji put kada se zlato prodavalo u ovakvim količinama jest prije deset godina, kada smo bili jedna od rijetkih država koje su zaglavile u globalnoj recesiji. No, recesija je sve izglednija opcija za globalno gospodarstvo, a to se može naslutiti iz poteza centralnih banaka diljem svijeta koji upozoravaju da je ekonomija u ovom trenutku “prevruća”. Podizanje kamatnih stopa oplest će građane po džepovima na više načina, ali to je trenutačno najefikasnije oružje koje imamo protiv inflacije.
Prodaja i otkup zlata ponovno je kao recesijski signal prisutna u Hrvatskoj. Prema neslužbenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati su samo u prva tri mjeseca ove godine izvezli 646 kilograma zlata u raznim oblicima – šipkama, nakitu, kuhinjskom priboru, u prahu – a ukupno su za to dobili 251 milijun kuna.
U prva tri mjeseca ove godine prodali smo nešto manje zlata nego u cijeloj 2019. godini. S dolaskom pandemije (2020.) prodali smo 1,43 tone, a prošle godine čak 3,42 tone zlata. Kako piše Večernji list, radi se o tomu da se siromašniji sve češće rješavaju svojih dragocjenosti, a na strani kupaca nalaze se nešto imućniji građani koji u zlato – investiraju. Računaju da će tisućljetna ljudska fascinacija i u ovoj godini “odraditi svoj posao” i služiti kao zaštita od inflacije. Kada je 2008. godine krenula globalna recesija i kada su milijuni ljudi diljem svijeta ostajali bez posla – također su bili primorani prodavati zlato. No, ironija je u tomu da zlatu u takvim periodima cijena raste. Od 2008. do 2011. godine cijena mu se više nego udvostručila – prodali su siromašni, a zaradili bogati.