Svaki šesti Hrvat živi u riziku od siromaštva, razlike po mjestima zapanjujuće!
Ako je vjerovati statistici, najbolje žive stanovnici primorskog Čabra kao najbogatije općine u Hrvatskoj, dok u riziku od siromaštva živi čak 74 posto žitelja šibensko-kninskog Kistanja. U gradovima, taj je rizik najmanji u Labinu, a među županijama najveći u Karlovačkoj. Svaka šesta osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva. Pritom, najugroženije su starije osobe u ruralnim krajevima.
Foto: Pixabay
Ocjena siromaštva za mala područja temeljem potrošnje, takozvana Karta siromaštva za Hrvatsku pokazuje alarmantne podatke. Uz podršku Vlade RH, izradila ju je Svjetska banka sredstvima iz EU fondova još krajem 2016. godine, a s ciljem smanjenja broja osoba koje žive u siromaštvu i riziku od siromaštva kroz zadanu strategiju do 2020. godine. Hrvatska se trenutno nalazi na pola tog vremenskog puta, no za sada nije učinjeno mnogo.
Najveća koncentracija u Osječko-baranjskoj
U Hrvatskoj siromaštvo prije svega ima teritorijalnu dimenziju, a njime su najviše zahvaćene manje sredine na istoku i jugoistoku zemlje, uglavnom uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom, područja obilježena Domovinskim ratom, kao i ona ruralna s pretežno starijim stanovništvom. Svakako da je tamo svrha ne samo zadržati žitelje, nego im omogućiti kvalitetniji život. Mapiranje siromaštva bio je preduvjet kako bi se uopće odredilo gdje su projekti i mjere najpotrebniji. Prilikom izračuna, prag je postavljen na 23.918 kuna godišnje potrošnje kućanstva, što mjesečno iznosi nešto manje od 2.000 kuna.
Prema tome, svaki šesti Hrvat živi u riziku od siromaštva. Tako barem kaže izračunata stopa siromaštva u Hrvatskoj od 16,3 posto, a ona je najveća u njezinu kontinentalnom dijelu. Tako je u središnjem i istočnom dijelu zemlje čak dvostruko veća nego na Jadranu i u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Središnja i istočna Hrvatska imaju stopu siromaštva od visokih 28,1 posto, Sjeverozapadna 10,3 posto, a Jadranska 12,6 posto. Županija s najvećom koncentracijom siromašnih je Osječko-baranjska, a najveći udjel siromašnih pojedinaca je u Splitsko-dalmatinskoj koja je i županija s najvišom stopom siromaštva u Jadranskoj regiji. Grad Zagreb ima oko 6,3 posto svih siromašnih u zemlji.
Najbolje se živi uz Jadran
Najsiromašnija županija je Karlovačka sa 34,3 posto među 125.722 stanovnika, što znači da je tamo svaka treća osoba siromašna, a s jednakom slikom slijede je Brodsko-posavska (33,9 posto), Požeško-slavonska (32,5) i Vukovarsko-srijemska županija (32,3). Stopu siromaštva veću od 30 posto imaju i Bjelovarsko-bilogorska (31,4 posto), Sisačko-moslavačka (31,3) te Virovitičko-podravska županija sa 30,8 posto.
S druge pak strane, rizik od siromaštva najmanji je u Primorsko-goranskoj županiji sa 9 posto, a sa deset posto slijede je Zadarska, Istarska i Zagrebačka županija, a odmah iza je Dubrovačko-neretvanska. No, pojedina mjesta iskaču iz zadanih područja.
Slika hrvatskog siromaštva puno je gora kada se zađe dublje u manje krajeve. Tako u pojedinim malim mjestima stope rizika od siromaštva prelaze čak 50 posto, npr. u Biskupiji sa 56 posto, Civljanama sa 64 posto, Donjim Kukuruzarima sa 61 posto, Drenju sa 51 posto, Erveniku sa 62 posto, Gornjim Bogićevcima 52 posto, Gradini 55 posto, Grundincima 58 posto, Gunji 60 posto, Jagodnjaku 62 posto, šibensko-kninskom Kistanju čak 74 posto, Levanjskoj Varoši 60 posto, Podgoraču 53 posto, Rešetarima 52, Viljevu 61 posto, Vojniću 57, Vrbju 60 posto, Vrhovinama 57, a popis se nastavlja i dalje.
Razlike su velike, i to ne samo između ruralnih i gradskih sredina, nego i među malenim mjestima. Usporedbe radi, stopa siromaštva u primorskom Čabru je 4,7 posto, u gradu Labinu je 6,7 posto, a oko šest posto kreće se i u Buzetu, Medulinu i Blatu, dok je u Dubrovniku svega 7 posto.
