Šemper o punom radnom vremenu za umirovljenike: ‘To će pridonijeti legalnijem radu’
Opcija rada u mirovini u punom radnom vremenu pridonijet će legalnijem radu, a prisile od strane poslodavaca ne bi trebalo biti, smatra Željko Šemper. Naime, već sada je dio umirovljenika radio tako, ali poslodavci bi ih prijavljivali na pola radnog vremena pa bi pola plaće dobili na račun, a pola ispod stola. Posla ima pa prekvalifikacije neće biti potrebne, pogotovo za jednostavnije poslove s velikom potražnom.
Umirovljenici su sve traženija radna snaga | Pexels
Umirovljenici će ubuduće moći raditi u mirovini na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Zasad je moguće raditi samo na pola radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine, ali postoje izuzeci. Naime, 365 korisnika prema posebnim propisima već radi osam sati dnevno, a na račun im osim cijele plaće sjeda i pola mirovine, o čemu smo pisali ovdje. U Hrvatskoj trenutno na pola radnog vremena radi gotovo 33.000 korisnika mirovina, a brojke rastu unatoč završetku turistike sezone, jer se radnici traže i u školstvu te stručnim djelatnostima.
‘Pola plaće na tekući, a pola ispod stola’
Da će opcija zapošljavanja u punom radnom vremenu pridonijeti legalnijem radu, ukazuje mirovinski analitičar Željko Šemper. Ovaj koprivnički gradski vijećnik, nekadašnji saborski zastupnik, upozorava da je već sada dio umirovljenika radio osam sata, a bio prijavljen na samo četiri sata.
– Ova odredba će sigurno pridonijeti legalnijem radu i boljim odnosima poslodavca i ‘radnika’ umirovljenika. U nekim slučajevima bilo je zgodno raditi do četiri sata za poslodavca, a posebno i za umirovljenika. Tu je čak bilo i dosta ilegalnog rada, prijava rada na četiri sata, a ustvari se radilo osam sati, pola plaće na tekući, pola ispod stola, po principu koji je u Hrvatskoj vladao desetljećima, a cvala je ‘siva ekonomija’. To se posebno odnosi na rad u turizmu, gdje hotel treba radnika kuhara, poslužitelja, spremačicu i ostale radnike na osam, a ne četiri sata, rekao je za Drava.info Šemper.
Mogućnost rada u mirovini vrijedi upravo od 2012. godine kada je on bio u Saboru. Tada su, kaže, ‘na mišiće’ izborili opciju rada do četiri sata uz primanje cijele mirovine. Nažalost, to je vrijedilo samo za korisnike starosne mirovine, a tek kasnije opcija rada uvodila se postepeno i za ostale korisnike. Oni u prijevremenoj mirovini tu su mogućnost dobili tek reformom od siječnja 2019. godine, a dvije godine kasnije i korisnici obiteljskih mirovina.
‘Nekadašnja radnica Podravke može biti spremačica’
– Najviše je bilo primjedbi na dio umirovljenika po posebnim propisima (policajci, vojnici, vatrogasci….) koji su dobili pravo rada na osam sati i pola mirovine, što se sada nakon 12 godina ispravlja. Ova odredba rješava niz problema između poslodavaca i umirovljenika koji žele i mogu raditi, jer je to obostrani interes na tržištu rada, ističe Šemper.
Sve će u konačnici ovisiti o dogovoru između poslodavaca i umirovljenika. Šemper smatra da tu neće biti nikakve prisile na osmosatni rad. Dok jednima odgovora da rade četiri sata kako bi popunili kućni budžet i ostali aktivni u društvu, drugi žele raditi osam sati, ali im to sada nije zakonski omogućeno.
– Teško će netko od umirovljenika u tim godinama krenuti u prekvalifikaciju, jer oni biraju poslove koje mogu obavljati u odnosu na one koje su radili u radnom vijeku. Može biti ‘prekvalifikacije’ u hodu, ako je primjerice, netko radio u proizvodnji u Podravki i sigurno može biti spremačica u nekom hotelu na moru, a istovremeno je dio dana na ljetovanju. Hrvatsko tržište u građevinarstvu, turizmu, trgovini i ostalim djelatnostima treba radnike raznih profila i danas nije problem naći posao kao što je to bilo prije par godina, zaključuje Šemper.
