Šef najvećeg mirovinskog fonda: Imamo 10 milijardi kuna za ulaganje, dajte nam projekte
Kristijan Buk je predsjednik Uprave društva za upravljanje AZ mirovinskim fondovima već tri godine, a taj fond slovi za najveći hrvatski mirovinski fond. Fondovska industrija je pred velikim izazovima diljem svijeta zbog niskih (ili čak negativnih) kamata, što znači da ulaganje u obveznice više nije rješenje za povećavanje mirovina drugostupašima.
Foto: Kristijan Buk | Youtube screenshot
Šef najvećeg domaćeg mirovinskog fonda Kristijan Buk otkrio je za Jutarnji.hr kako su ove godine ulagački prinosi natprosječno veliki. Međutim, fondovska industrija će zbog niskih prinosa na kamate i državne obveznice morati mijenjati strategiju kako bi povećali mirovine za svoje članove.
“Prosječni godišnji prinos od početka rada pa do kraja listopada ove godine u B fondu iznosio 5,59 posto, a to je ključno mjerilo uspjeha. Budući da nemamo službene podatke o inflaciji uključujući ovu godinu, a prezentacija naših rezultata strogo je zakonski definirana, možemo dati približni postotak realnog prinosa, a on iznosi više od 3 posto. U ovoj je godini prinos 7,63 posto, a inflacija za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 0,7 posto, što znači da je realan prinos gotovo 7 posto”, kazao je.
Kaže kako se oni u AZ-u već neko vrijeme pripremaju za prilagodbu novonastaloj situaciji oko niskih kamata, što znači da je na redu ulagati u druge klase imovine.
10 milijardi kuna spremno za ulaganje
Buk je otkrio kako se ulaganja mirovinskih fondova mogu podijeliti u tri faze:
- Akumulacija sredstava i ulaganje u državne obveznice
- Veća diverzifikacija ulaganja i širenja na ostale klase imovine
- Dodatna diverzifikacija i ulaganje na inozemna tržišta
“Po meni, naši su mirovinski fondovi trenutno na granici prelaska iz druge u treću fazu. To znači da uz traženje prilika na domaćem tržištu, na kojem bi se prije svega trebalo raditi o velikim infrastrukturnim projektima, s obzirom na našu veličinu – izlazak na inozemna tržišta bit će neizbježan. Pitanje je samo vremenskog horizonta”, rekao je Buk.
Buk je otkrio kako je gotovo 10 milijardi kuna spremno za ulaganje u razne projekte, no na Vladi je da ih pronađe i ponudi mirovincima.
“AZ mirovinski fondovi do sada su u hrvatsko gospodarstvo uložili 5,7 milijardi kuna. Imamo značajne udjele u Podravki, Čakovečkim mlinovima, Imperial Rivieri (nekadašnji Imperial Rab i Hoteli Makarska), Iliriji, Arena Hospitality Groupu, ACI-u, Atlantic Grupi, Končar elektroindustriji, Luci Rijeka, Luci Ploče i drugim kompanijama. Naš je ulagački potencijal zaista ogroman i šteta je što trenutno nije u potpunosti iskorišten”, otkrio je.
“Imali smo načelne razgovore s Vladom koji će se ubrzo nastaviti”
Mirovinska reforma omogućila je mirovincima da ulažu u infrastrukturne projekte, no na Vladi je da ih ponudi mirovincima, a oni će dodatno sa svojom analizom ocijeniti jesu li to profitabilni projekti koji će dovesti do povećanja mirovina drugostupašima.
“Imali smo vrlo načelne razgovore koji će se ubrzo nastaviti. Zainteresirani jesmo, ali on mora biti ocijenjen kao profitabilan za naše članove”, objašnjava Buk.
Buk je kazao kako bi on predložio ulaganje u infrastrukturne i komunalne projekte na državnoj ili lokalnoj razini, kao što su energane, sustavi javnih garaža, te recimo brza pruga od zračne luke do Kvaternikovog trga u Zagrebu. Također, voljeli bi ulagati u energetiku, a ranije se moglo čuti o kombinacijama ulaganja u Jadranski naftovod (JANAF).
O mogućem ukidanju drugog stupa
Drugi stup je uveden 2002. godine, no i dalje u javnosti postoje glasni akteri koji se žestoko zalažu za ukidanje istog. To bi, recimo, u budućnosti neka Vlada mogla napraviti, a Buk je uvjeren da do toga neće doći:
“Osobno ne mislim da postoji prijetnja za demontiranje drugog stupa. Radi se o osobnoj imovini svakog pojedinog člana obveznog mirovinskog fonda, kao što je to, recimo, stan ili automobil, i već relevantnoj akumulaciji štednje koja će služiti isplati njihovih budućih mirovina iz drugog stupa”, kazao je.
Buk je zaključio kako nema alternative individualiziranoj kapitaliziranoj štednji koja kroz drugi i treći stup osigurava sigurnu bazu i akumulaciju sredstava za buduće mirovine po principu koliko uplatiš – toliko dobiješ.
