Ako se osjećate mlađe nego što imate godina, mozak vam vrlo vjerojatno sporije stari
Svi ljudi na svijetu jednako stare, svaku sekundu smo jednu sekundu stariji. Ali to ne igra nikakvu ulogu na takozvanu “subjektivnu dob”, odnosno osjećaj koji nam govori koliko staro se osjećamo. Ako je vjerovati najnovijem istraživanju iz Koreje, ljudi koji se osjećaju mlađe od svoje kronološke dobi pokazuju manje znakova starenja mozga.
Foto: Pixabay
Starenje mozga jedan je od najvećih faktora rizika za najčešće neurodegenerativne bolesti poput problema s pamćenjem, demencijom, Parkinsonovom i Lou Gehrigovom bolesti.
Znanstvenici su uspjeli povezati tzv. subjektivnu dob, odnosno procjenu koliko se staro osjećamo, sa stvarnim stanjem starenja mozga. Ljudi koji se osjećaju mlađe nego što njihove godine sugeriraju, imaju značajno zdraviji i očuvaniji mozak naspram ljudi koji se osjećaju starije od svoje dobi.
Prvo istraživanje ovakve vrste
Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Granice starenja u neuroznanosti, a istraživači sugeriraju ljudima koji se osjećaju starije no što jesu kako bi trebali voditi veću brigu o zdravlju njihovog mozga.
O starenju najčešće razmišljamo kao o fiksnom procesu, gdje se naša tijela i um mijenjaju ujednačenim tempom. Ipak, zub vremena na različite ljude djeluje na različite načine. Ono što varira između starijih ljudi jest subjektivna dob, a mnogi stariji javljaju kako se osjećaju mlađe ili starije od njihove stvarne dobi.
Je li subjektivna dob samo osjećaj procjene ili stav, ili ona utječe na to kako zapravo starimo? To pitanje je mučilo doktora Jeanyunga Cheya sa Sveučilišta u Seulu.
“Neki od mogućih razloga zašto se ljudi različito osjećaju su depresivna stanja, razlike u njihovim osobnostima ili fizičko zdravlje. Nitko do sada nije istražio proces starenja mozga kao moguć razlog koji na kraju utječe na razlike u subjektivnoj dobi”, rekao je.
Starenje svih organa prirodan je proces, a mozak pokazuje niz promjena koje su povezane sa starenjem koje zauzvrat utječu na zdravlje. Nedavno razvijene tehnike i mjerenja mogu istraživačima pokazati “starost mozga”, čiji rezultati mogu varirati sa stvarnom starošću pacijenta. Primjerice, neće svaki 70-godišnjak na tim rezultatima imati “70-godišnji mozak”.
Ukoliko se osjećate starije, morate mijenjati navike
Chey i njegovi kolege skenirali su mozgove 68 zdravih ljudi u dobi od 59-84 godine i doslovce “brojali” koliki je volumen sive tvari u različitim dijelovima mozga. Ispitanici su popunili i anketu koja je uključivala pitanje osjećaju li se starije ili mlađe od njihove stvarne dobi.
Ljudi koji su se osjećali mlađe imali su bolje rezultate na testu pamćenje, smatrali su da je njihovo zdravlje u boljem stanju nego što godine sugeriraju i pokazivalu su manju stopu depresivnih razmišljanja. Još važnije, količina sive tvari u ključnim dijelovima mozga bila im je u granicama normale. Istraživači su pomoću MRI skena mozga tada izračunali procjenjenu dob “starosti mozga”.
“Saznali smo kako ljudi koji se osjećaju mlađima no što jesu imaju karakteristike mlađih mozgova. Ova razlika ostaje prisutna čak i ako uzmemo sve faktore u obzir, od osobnosti, subjektivnog zdravlja, depresivnih simptoma ili kognitivnih funkcija”, kaže Chey.
Istraživači sada pretpostavljaju kako ispitanici koji se osjećaju starije zapravo osjećaju posljedice starenja mozga, budući da gubitak sive tvari predstavlja veći izazov u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca.
Iako još uvijek nisu sigurni da su ove karakteristike direktno odgovorne za našu procjenu subjektivne dobi, najavili su jedno dugometražno istraživanje kako bi otkrili je li tome tako.
“Ukoliko se netko osjeća starije nego što je, to je znak za njih da trebaju mijenjati način života, navike i aktivnosti koje bi išle u smjeru boljeg očuvanja zdravlja mozga”, zaključujue Chey
