Kako se nasljeđuju mirovine boraca: Gotovo 10.000 žena prima penzije pripadnika NOB-a
Od gotovo 12.000 mirovina sudionika Narodnooslobodilačkog rata, gotovo 10.000 ih je obiteljskih, dakle naslijeđenih. Od toga, prima ih gotovo 9.000 žena. U slučaju oko 5.000 mirovina pripadnika Hrvatske domovinske vojske, obiteljskih je više od 4.000, a koristi ih jednako toliko žena. Provjerili smo kako se nasljeđuju mirovine nekadašnjih boraca koji danas imaju preko 90 godina.
Foto: Pexels
Mirovine prema posebnim propisima, koje državu koštaju godišnje oko 5,5 milijardi kuna, ne prestaju izazivati interes javnosti. Ovih dana slušamo prigovore kako su se te mirovine također trebale obuhvatiti mirovinskom reformom, iz koje su izostavljene, te izdvojiti od umirovljeničkih primanja zarađenih dugogodišnjim radom.
Dok je po pitanju braniteljskih mirovina javnost poprilično podijeljena, nešto je složnija kada govorimo o boračkim mirovinama iz 40-ih godina prošloga stoljeća. Priču je iznova aktualizirao i ministar Marko Pavić kada je izjavio da je sporno oko 13.000 mirovina pripadnika narodnooslobodilačke borbe te najavio analizu, odnosno reviziju mirovina prema posebnim propisima za iduću godinu. Pritom, nije spomenuo pripadnike Hrvatske domovinske vojske iz istog vremenskog razdoblja od 1941. do 1945. godine, a malo je i “napuhao” brojke.
Pravo pitanje je koliko ih je naslijeđeno
Ipak, ministar je u pravu, a još su više u pravu građani, zgroženi činjenicom da na njihov trošak mirovinu prima gotovo 20.000 umirovljenika koji danas imaju više od 90 godina. Otvara se stoga i pitanje nasljeđivanja ovih primanja.
Za početak, valja reći kako se broj mirovina za sudjelovanje u Narodnooslobodilačkom ratu i Hrvaskoj domovinskoj vojsci neprestano smanjuje, što je i logično. Tako je trenutno 11.868 prvih, a 5.195 drugih, dakle više nego dvostruko manje. Dok je prosječna mirovina sudionika NOR-a 2.828 kuna, uz prosječni radni staž od nemalih 29 godina, pripadnici HDV-a ostvaruju manje, 2.426 kuna u prosjeku, iako su radili čak četiri godine dulje, odnosno imaju prosječne 33 godine staža.
No, ono što građane posebno zanima jest koliko je tih mirovina nasljeđeno, a sudeći prema statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, to jest ujedno i pravo pitanje. Naime, od već spomenutih 11.868 mirovina sudionika NOR-a, čak 9.396 ih je obiteljskih, dakle naslijeđenih. Od toga, prima ih čak 8.874 žena. Starosnih je svega 2.005, a 467 invalidskih. Ukupno, čak 9.870 žena prima ove mirovine.
U slučaju 5.195 mirovina HDV-a, obiteljskih je čak 4.335 njih, a koristi ih čak 4.221 žena. Dakle, preostaje svega 681 starosna i 179 invalidskih.
Kako se nasljeđuju?
Pitali smo u HZMO i kolika je prosječna starost korisnika mirovina ovih dvaju kategorija, kao i u koje zemlje se sve te mirovine isplaćuju, no odgovorili su nam kako o ta dva podatka ne vode statistiku. Ipak, pojasnili su nam kako se one nasljeđuju, a pojednostavljeno se može reći, baš kao i sve druge mirovine. No, postoje određene “cake” koje se vrlo lako mogu zloupotrijebiti.
Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu članova obitelji pripadnika i sudionika HDV-a i NOR-a ovisi o Zakonu o mirovinskom osiguranju, i to onom koji je na snazi u trenutku kada se podnosi zahtjev. To bi značilo da ako se novim zakonom nešto i promijeni, on neće obuhvatiti sve dosadašnje korisnike mirovina.
Udovice, djeca, ali i izvanbračni drugovi i partneri
Trenutno, uvjeti za nasljeđivanje mirovine koje mora ispunjavati bračni drug ili dijete su da je umrli osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja (rada) ili najmanje deset godina mirovinskog staža (primanja mirovine) ovisno je li bio korisnik starosne, prijevremene i invalidske mirovine ili prava na profesionalnu rehabilitaciju. Dužina staža ne gleda se ukoliko je do smrti osiguranika došlo zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti.
No, od 2014. godine, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti i udovci, izvanbračni drugovi, životni partneri i neformalni životni partneri. Kako bi došli do mirovine, moraju imati najmanje 50 godina života, ali mogu biti i mlađi ako su izgubili radnu sposobnost prije ili u roku jedne godine nakon smrti bračnog druga. Zatim, pravo ostvaruju ako su tu djeca koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a pravo na mirovinu mogu steći ako su imali i 45 godina, s tim da moraju čekati 50. rođendan ako nisu prije toga izgubili radnu sposobnost.
Izvanbračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je njihova zajednica trajala najmanje tri godine, što se dokazuje u izvanparničnom sudskom postupku.
