SDP-ovci objasnili zašto su 2013. bili za odlazak u mirovinu sa 67 godina
Vlada Zorana Milanovića 2013. je odlučila da će Hrvati u mirovinu sa 67 godina, počevši od 2038. godine. Tada SDP nije, kao danas, bio protiv podizanja dobne granice. Dapače, donijeli su takav zakon. S druge strane, HDZ je iz oporbenih redova bio protiv, da bi mirovinskom reformom sada još dodatno ubrzali odlazak u mirovinu sa 67, već od 2033. godine. Dok u jeku prikupljanja potpisa za referendum svim raspoloživim sredstvima brane ovu odluku, SDP-ovi članovi staju uz bok referendumske inicijative.
Doživi mirovinu! I tebe se tiče!
foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
Podršku najveće oporbene stranke referendumskoj inicijativi “67 je previše” mnogi tumače ne samo kao protivljenje vladajućoj politici, nego i skupljanje bodova uoči nadolazećih europarlamentarnih izbora. Davor Bernardić ovih je dana dao svoj potpis, a već se ranije ispričao da su onomad pogriješili što su izglasali rad do 67. godine. No, s njim se baš i ne slažu njegovi stranački kolege.
Naime, činjenica jest da su obje Vlade, i ona SDP-a i ona HDZ-a, bespogovorno slušale zahtjeve pristigle iz Europske unije. Njih nipošto nije lako odbiti kada si na vlasti, dok je iz pozicije oporbe sasvim svejedno.
Upravo pritiscima EU-a tadašnji predsjednik Vlade, Branko Grčić, danas objašnjava zašto su donijeli odluku kojoj se sada protive, piše Jutarnji list. Odluku pojašnjava i drugim okolnostima. Naime, stupanje kasnije dobne granice za umirovljenje 2013. godine bilo je odgođeno za 25 godina te se temeljilo na projekciji Vlade prema kojoj bi se do tada Hrvatska po standardu približila Europskoj uniji.
“SDP nije pogriješio jer je bio potpuno drugačiji kontekst. Povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu trebalo je prethoditi poboljšanje gospodarskog sistema” – rekao je Grčić za Jutarnji.
Tadašnji resorni ministar bio je Mirando Mrsić. On također ističe da su bili pod pritiskom Europske komisije da se izjednače braniteljske i ostale mirovine te da se od 2020. godine ide u mirovinu sa 67 godina. Smatra da su zapravo rekli “ne” i u dogovoru sa sindikatima i poslodavcima donijeli izbalansirani zakon.
