SDP-ova zastupnica o gorućem problemu: ‘Jesu li nam ugovori o dosmrtnom uzdržavanju uopće potrebni?’
Zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić drži da su izmjene u propisima koji reguliraju ugovore o uzdržavaju dobrodošle, ali nedovoljne. Pozdravlja ubrzanje sudskih postupaka za raskidanjem ugovora, ali propituje trebaju li uopće postojati ugovori o dosmrtnom uzdržavanju, s obzirom na to da starije osobe ostaju bez svoje imovine odmah po potpisivanju i time su socijalno ugroženiji.
Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić | Foto: Facebook/Martina Vlašić Iljkić
Vlada je krenula u rješavanje gorućeg pitanja ugovora o uzdržavanju, koji su, iako zakonski definirani, često zloupotrebljavani, najčešće na štetu uzdržavanih starijih osoba. Izmjenama Zakona o obveznim odnosima i Zakona o parničnom postupku, o kojima smo već pisali, nastoji se zaštititi starije osobe, naročito u pogledu raspolaganja vlastitom imovinom za vrijeme uzdržavanja.
Na tragu je to zahtjeva umirovljeničkih udruga koje su tražile i ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. To se ipak neće dogoditi, no javno savjetovanje oko ostalih promjena je u tijeku, što je odlučila iskoristiti i oporba. Saborska zastupnica SDP-a, Martina Vlašić Iljkić upozorila je da se iz predloženih izmjena ne vidi da se ‘problematika rješavala sveobuhvatno i međuresorno sa sustavom socijalne skrbi, pravosudnim i zdravstvenim sustavom, štiteći starije osobe.’
– I dalje se ne propituje zdravstvena sposobnost starije osobe, kao što je to, na primjer, slučaj oboljele osobe od uznapredovale demencije, ali su formalno poslovno sposobne osobe ili iskorištavanja osoba teško narušenog zdravlja koje su preminule vrlo brzo nakon sklapanja ugovora čime se također zloupotrebljava ovaj institut. Smatramo da je potrebno dodatno zaštiti starije osobe na način da se uvede obveza da se prilikom sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju priloži potvrda o zdravstvenoj sposobnosti starije osobe kao i potvrda o tome da je starija osobe prije sklapanja ugovora prošla savjetovanje pri Zavodu za socijalni rad i da je potpuno informirana o tome što potpisuje, predlaže Vlašić Iljkić.
Struka treba pomoći
Uz to, zalaže se da stručni radnici pružaju pomoć potrebitima savjetovanjem, pomaganjem starijim i nemoćnim te kvalitetnom procjenom najprikladnijeg oblika pomoći. Ona smatra da se stručni radnici trebaju baviti pružanjem pomoći, a manje administrativnim poslovima. Vlašić Iljkić se, uz to, zapitala treba li uopće postojati ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.
– Kod sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, imovina prelazi odmah u vlasništvo davatelja uzdržavanja, čemu su starije osobe izložene puno većem riziku da izgube sve preko noći, a za uzvrat ne dobivaju uzdržavanje. Takav oblik ugovora predstavlja zakonit oblik koji daje mogućnost za ekonomsku zlorabu građana. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju imovina prelazi u vlasništvo davatelja uzdržavanja, nakon smrti primatelja uzdržavanja, te su starije osobe zaštićenije, upozorila je i dodala kako je jedan od najčešćih oblika nasilja nad starijim osobama upravo ekonomsko.
Velik broj sklopljenih ugovora
Pod tim se podrazumijevaju i pritisci kod potpisivanja takvih ugovora, sastavljanja oporuka, krivotvorenja potpisa, zlouporabe punomoći i skrbništva, pa sve do lažnih predstavljanja, krađa i obmana. Dodaje da je, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, prošle godine pred sudovima sklopljen 1.231 ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, dok su pred javnim bilježnicima sklopljena 1.604 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (567 u formi javnobilježničkog akta, 1.037 solemnizacija) i 4.855 ugovora o doživotnom uzdržavanju (2.366 u formi javnobilježničkog akta, 2.489 solemniziranih), dakle sveukupno 7.690 ugovora o uzdržavanju. Zbog toga, zastupnica SDP-a pozdravlja najavljeno rješavanje sudskih procesa radi raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju po hitnom postupku.
– U vremenu kada starije osobe sve teže žive, mirovine su nedostatne za podmirenje osnovnih životnih potreba, a u želji da si osiguraju dostojanstvenu starost, starije osobe su izložene većem riziku od prijevara. I zato je potrebno ozbiljno pristupiti rješavanju društvenog problema kojem su izložene starije osobe, jer često ne razumiju pravne posljedice koje proizlaze iz pravnog posla koji sklapaju, zaključila je Martina Vlašić Iljkić.
