Saborska mirovina nikad veća: U godinu dana porasla za čak 1350 kuna!
Saborski zastupnici imaju četiri mjesečne mirovine običnih umirovljenika. Umirovljenička primanja im nikada nisu bila veća. Rezultat je to ukidanja odredbe o njihovu smanjenju za deset posto još krajem 2107. godine, ali i redovnog usklađivanja mirovina lani. Kao najbogatiji, u svojim novčanicima povećanje su osjetili najviše pa su im primanja tako porasla za dodatnih 350 kuna.
Saborske klupe često su prazne, ali mirovina stiže Foto: Youtube screenshot
Novi podaci o visinama mirovina Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznova ukazuju na jaz siromašne većine i bogate manjine. Više od 800.000 od 1,14 milijuna građana umirovljenih prema općim propisima, prima mirovinu nižu od radničkog minimalca. Čak dvije trećine umirovljenika živi s primanjima ispod hrvatskog mirovinskog prosjeka od 2.400 kune.
Onih s primanjima iznad 3.000 kuna, što je i dalje dvostruko manje od prosječne hrvatske plaće, ima svega stotinu tisuća, što je tek desetina umirovljenika. Kako brojke dalje rastu, umirovljenika s visokim mirovinama sve je manje. U rangu prosječne plaće od oko 6.000 kuna mirovinu ima samo 11.000 umirovljenika, dakle jedan posto, dok je umirovljenih “bogataša” s mirovinama od najviših prosječnih 9.200 kuna samo pola posto, odnosno 4.600 njih.
Od 665 saborskih mirovina, svaka šesta je obiteljska
Te su mirovine zarađene radom i ne spadaju u kategoriju povlaštenih. No, u njihovoj skupini situacija je znatno drugačija. Mirovinu prema posebnim propisima ostvaruje više od 175.000 osoba. Neke kategorije kreću se u prosjeku poput običnih, neke su dvostruko veće kao one braniteljske, a ne treba previše nagađati da bismo zaključili koje doista strše u odnosu na preko 99 posto umirovljeničke populacije.
Riječ je o saborskim mirovinama, kojih ne samo da je sve više, nego su i sve veće. Trenutno ih je 665 te u prosjeku one iznose 9.793 kuna. Primaju ih umirovljeni zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Od toga, 114 je obiteljskih, odnosno naslijeđenih mirovina.
Kod njih kategorije po visini i više su nego obrnute u odnosu na gore spomenutu većinu običnih smrtnika te izgledaju ovako:
Statističke informacije HZMO-a za prosinac 2018.
Riječima, mirovinu do 4.270 kuna ne prima nitko, a taj iznos samo dvojica. U razredu od 500 kuna iznad ih je samo četvero. Nadalje, u gornjim razredima s razlikom od po tisuću kuna nalazi ih se svega po nekoliko desetaka da bi u konačnici došli i do posljednje skupine. Njih je čak 533 koji imaju mirovinu višu od 8.000 kuna, a koja u prosjeku iznosi nevjerojatnih 10.525 kuna. Četiri je to puta više od standardnog umirovljeničkog prosjeka o kojemu, kako smo već kazali, čak 2/3 umirovljenika može samo sanjati.
Najviše mirovine, najveće povećanje
Valja reći kako su mirovine saborskih zastupnika s ukupnim prosjekom od 9.793 kuna veće nego ikada. U godinu dana porasle su za čak 16 posto, odnosno oko 1.350 kuna. Povećanje je u prvom redu rezultat ukidanja Odredbe o smanjenju njihovih mirovina za deset posto krajem 2017. godine. Državu to godišnje košta sedam milijuna kuna, i to samo za povećanje ove stavke povlaštenih mirovina. Dodatno povećanje od 350 kuna nastalo je tijekom protekle godine, a rezultat je redovnog usklađivanja mirovine za svega nekoliko posto kroz dva puta, pri čemu je posljednje bilo u srpnju prošle godine.
Po visini povlaštenih mirovina, sa saborskim zastupnicima mjeriti se još jedino mogu članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njih 137 u prosjeku prima 8.876 kuna mirovine, no više od 80 ih ostvaruje prosjek od 10.315 kuna.
Treća skupina najviših mirovina prema posebnim propisima su one braniteljske. Ima ih više od 71.000, a njih gotovo 13.000 u prosjeku iznosi 9.259 kuna, pri čemu je riječ o invalidskim i obiteljskim mirovinama.
