Ministrica Bedeković niti godinu dana nije na funkciji, a vruće krumpire u resoru će ostaviti i sljedećoj Vladi. Od prošle se godine spominje novi Zakon o socijalnoj skrbi koji bi, između ostaloga, trebao popraviti i stanje u domovima za starije. Do tog zakona neće doći, a mi donosimo reakciju ljudi koji rade u tom sustavu.
Iako je glavni “propust” oko raspuštanja Sabora, ako pitate oporbu, bio to što nisu donijeli Zakon o obnovi Grada Zagreba, ispod radara se ista stvar dogodila s dugo najavljivanim novim Zakonom o socijalnoj skrbi od kojeg se puno očekivalo. Radi se o resoru koji je izmrcvaren čestim zakonskim izmjenama, kao što se može pročitati u znanstvenom članku Antuna Ilijaša i Martine Podobnik iz Hrvatske komore socijalnih radnika:
“S obzirom na učestalost i nepromišljenost zakonodavnih izmjena te promjene i neujednačenost u organizaciji rada centara za socijalnu skrb u Hrvatskoj, sustav socijalne skrbi predstavlja nesiguran sustav kako za korisnike tako i za socijalne radnike”, stoji u sažetku tog rada.
Zahtjev struke za novim zakonom intenzivirao se nakon tragedije u Andraševcu gdje je u ilegalnom obiteljskom domu u požaru stradalo šestero korisnika. Koliko je važno imati dobro uređen sustav skrbi za starije i nemoćne (ali i kontrolu tog sustava!) pokazalo se tijekom epidemije koronavirusa. U izvanrednim okolnostima brzo su osnovane inspekcije na županijskoj razini, a one su se barem brojčano pokazale nadmoćnijima od ovoga što imamo danas – devet inspektora koji kontroliraju čitavu Hrvatsku.
Bolja kontrola, pravednije cijene i bolja skrb – sve je to već moglo stupiti na snagu, ali nije.
Hrvatska udruga socijalnih radnika: “Žao nam je što zakon nije otišao u saborsku proceduru”
Obratili smo se za mišljenje Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika kojoj je žao što zakon nije otišao u saborsku proceduru. Oni su nam otkrili da je taj dokument dugo bio pripreman od strane Radne skupine i resornog ministarstva.
“Njime su očekivane i predložene određene važne strukturne promjene, širi opseg socijalnih usluga i pravedniji sustav socijalnih naknada osobito za obitelji s većim brojem djece i odrasle radno nesposobne osobe, te posebno osjetljive socijalne skupine”, kazala nam je predsjednica HUSR-a Štefica Karačić.
Zaključuju kako su sada važne planirane promjene, koje su trebale unaprijediti djelatnosti, sada odgođene i to na štetu korisnika i cijelog sustava, a nadaju se da će nakon izbora na red doći i novi Obiteljski zakon koji je jednako značajan za sustav socijalne skrbi.
Hrvatska komora socijalnih radnika: Odluka je prepuštena novoj Vladi…
Iz Hrvatske komore socijalnih radnika kazali su kako je raspuštanjem Sabora odluka o novom zakonu prepuštena novoj Vladi. Iznijeli su i stav Komore vezano uz prijedlog zakona, a specificirano za područje skrbi o starijima su saželi u osam točaka:
1. Državnih i decentraliziranih domova je premalo i treba se zalagati
za njihovu daljnju izgradnju, jer nema dovoljno mjesta za smještaj
socijalne kategorije umirovljenika koji ne mogu sami podmirivati
troškove smještaja
2. Cijene u privatnim domovima treba regulirati od strane države, jer
su nerealne u odnosu na prosječnu mirovinu
3. Inspekcija ministarstva nema dovoljno kadra za vršenje kontrole i
zato bi se trebalo zalagati za županijske inspekcije koji bi morale
redovito kontrolirati rad svih ustanova na svome području, kako
državnih, tako i privatnih pružatelja usluga
4. U tim novo novo-oformljenim inspekcijama nikako se ne smije
dopustiti da taj posao obavljaju zaposlenici iz centara za socijalnu
skrb uz njihove redovne obveze i bez ikakve naknade (kao što su
socijalnim radnicima i pravnicima nametnuli da ispituju minimalne
uvjete pružateljima usluga prije izdavanja dozvola za rad)
5. U podzakonskim aktima jasnije urediti područje žurnih smještaja
starijih osoba u domove, definirati jasne protokole postupanja te
osigurati kapacitete za njihovu realizaciju
6. Smatramo da novi Zakon treba kategorizirati određene domove samo za
smještaj putem plaćanja države i osigurati dovoljno mjesta za
socijalno ugrožene korisnike
7. Poraditi na osvještavanju svih građana o pravima starijih i
nemoćnih osoba i nastaviti dobru praksu umreženosti domova za starije
s neprofitnim sektorom koji korisnicima domova osigurava dodatne
usluge i donacije proizvoda
8. U budućnosti u većoj mjeri uvažavati mišljenje profesije socijalnog
rada, socijalnih radnika koji rade na terenu i mogu procijeniti kakvo
će učinka određene zakonske promjene imati na praksu.