Sabor o nacionalnoj naknadi za starije: “Obećali ste 1.300, a dajete 800 kuna”
Hrvatski sabor danas po hitnom postupku raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Riječ je o novčanim primanjima od 800 kuna za starije ljude koji nisu ostvarili pravo na mirovinu.
Foto: Josip Aladrović | Youtube screenshot
Nacionalna naknada za starije osobe došla je na dnevni red u Saboru. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović pred zastupnicima brani zakonski prijedlog koji bi starijima bez prava na mirovinu trebao donijeti 800 kuna mjesečno počevši od 1. siječnja 2021. godine. Detaljnije o uvjetima nacionalne mirovine možete pročitati OVDJE.
Osigurava li 800 kuna mjesečno dostojanstvo?
Saborski zastupnik Silvano Hrelja pitao je ministra osigurava li primanje koje je tri puta manje od granice siromaštva u Hrvatskoj dostojanstven život, bilo onima koji primaju mirovinu ili onima koji nisu radili. Naime, u prijedlogu zakona se u obrazloženju uvođenja ove mjere koristi izraz “dostojanstven život”.
“Kao što sam na početku naveo, ovaj institut je nov i usklađen je s gospodarskim mogućnostima RH. Svjesni smo koliko iznosi najniža mirovina, odnosno koliko iznosi najniža mirovina za barem 15 godina radnog staža. Obzirom da su ti iznosi u okvirima od 1.030 kuna u ovom trenutku, smatramo da na ovaj način stimuliramo dodatno određene prihode u starijoj dobi koji kumuliraju veću kvalitetu života. O dostatnosti ili nedostatnosti se može razgovarati međutim, to je ono što RH u ovom trenutku može, a Vlada RH šalje vrlo jasne signale starijoj životnoj populaciji da nije zanemarena”, odgovorio mu je Aladrović.
Lovrinović: Zašto ste čekali tri godine da ovo napravite?
Zastupnik Ivan Lovrinović ministru je postavio dva pitanja. Ideja nacionalne naknade za starije zapisana je u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe iz 2017., Lovrinović je pitao zašto su čekali tri godine da to uvedu jer su siromašni stariji već tri godine mogli primati ova sredstva.
“Drugo, pogledajte podatke HZMO-a, do 500 kuna mirovine prima 92.810 građana. Sad vi meni recite kako ovi ljudi koji nemaju nikakve uvjete primaju 800 kuna, a ovi koji dobiju do 500 – oni su diskriminirani. Ja zahtijevam da njima povećate mirovinu do 800 kuna, to je oko 60 milijuna kuna, i napravite pravu stvar”, kazao je Lovrinović.
Ministar je rekao da je strategija predviđena za razdoblje od 2017.-2020. tako da su oni “na vrijeme ostvarili što su obećali”.
“S obzirom da ste vi profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, mene čudi ovo vaše drugo pitanje jer bi vi morali znati da 92 tisuće korisnika ne prima manje od 500 kuna. Kada isključimo one koji primaju razmjeran dio za razmjeran radni staž u RH – samo 12 tisuća ljudi, što je da se razumijemo i dalje puno, prima iznose manje od 1.000 kuna, a drugi dio staža koji su ostvarili vani primaju iz drugih europskih zemalja”, odgovorio je ministar Aladrović.
HDZ obećavao da će nacionalna mirovina biti 1.300 kuna
SDSS-ovu Draganu Jeckov zanimalo je zašto je jedan od kriterija 20 godina neprekidnog prebivališta, argumentirajući kako većina Srba povratnika neće moći koristiti nacionalnu mirovinu zbog tog uvjeta.
“Što se tiče same izrade Zakona, u uvodu smo spomenuli da je radna skupina bila široka i obuhvaćala je akademsku zajednicu. Oni su analizirali europske prakse i zaključili su da ovakav institut u pravilu uz sebe uvijek vuče neprekidan boravak, u ovom slučaju u Hrvatskoj od 20 godina. Ovo je jedna od donjih granica prema onome što smo uspjeli vidjeti”, odgovorio je ministar.
Bivši ministar rada Mirando Mrsić ovaj je prijedlog zakona nazvao “grubom trgovinom glasačima gdje se pokušava ljudima pokazati da HDZ nešto radi”. Zatim je podsjetio da je HDZ pred izbore 2016. godine najavio da će uspostaviti nacionalnu naknadu za starije koja će iznositi 40 posto minimalne plaće.
“Ministre, niste se na to uopće osvrnuli. Tada smo vam i u izborima govorili da to nije realno, da to ne radite. Da ste izvršili svoje obećanje iz izbora 2016. godine, onda bi nacionalna naknada iznosila 1.300 kuna! U tom slučaju bi netko s jednom ili 14 godina radnog staža dobio 1.300 kuna. Tada smo vas upozoravali da taj koncept nije u redu, jer Zakon o mirovinskom osiguranju danas nekom tko ima 15 godina radnog staža ima pravo na mirovinu od 1.026,75 kuna. To je ono što obećava HDZ pa ne izvršava, ali sada su izbori pa idemo nešto napraviti”, kazao je Mirando Mrsić.
Mrsić je podsjetio da su u istom dokumentu obećali izgraditi nove domove za starije, ali da ni to nije napravljeno.
Lovrinović: Umirovljenici, vi ste najveće žrtve uspostavljanja države
Saborski zastupnik Ivan Lovrinović ustvrdio je kako su umirovljenici najveće žrtve uspostavljanja države. Kazao je kako je 1991. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio 75 posto, a danas iznosi 39 posto. Kazao je kako se ovim zakonom siromašnim starijim ljudima dijele mrvice sa stola.
Milanka Opačić predstavila je amandmane koje će podnijeti Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika. Oni traže da se nacionalna naknada omogući i onim ljudima koji iako imaju ugovor o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju, ali moraju biti u sudskom procesu s kojim pokušavaju poništiti takav ugovor, kao i da se iznos poveća na 920 kuna. Kažimir Varda iz istog saborskog kluba kazao je kako će dodati amandman da se nacionalna mirovina isporučuje putem pošte.
“Ti ljudi, oni niti imaju auto, niti imaju banku u svojim ruralnim sredinama i ne mogu doći do svojih sredstava. Ako želimo sačuvati dostojanstvo tih ljudi, dostava poštom ne bi trebala biti problem”, kazao je Varda.
Hrelja: “Predizborni izljev ljubavi HDZ-a najsiromašnijima”
Hrelja je kazao kako se ovdje radi o zakonu koji starijima donosi malo novaca i s odgodom, referirajući se na to da će zakon stupiti na snagu tek iduće godine.
“Ovaj zakon je među građanima izazvao velike prijepore. I svako sa svog aspekta ima potpuno pravo. Jedna grupa građana je rekla ‘opet se daje onima koji nisu uplaćivali doprinose na teret svih nas’ i iskazuju vrlo opravdano nezadovoljstvo mirovinskom politikom i neredom u mirovinskom sustavu. Druga grupa građana kaže ‘svima treba pomoći, ali zašto je moja mirovina za 15 godina tako mala, dva i pol puta manja od linije siromaštva’. Kako to socijalna država štiti njih? “, kazao je Hrelja.
Hrelja je kazao da postoji i treća skupina koju on osobno podržava, a to su oni koji su revoltirani ovim prijedlogom. Radi se o bračnim parovima koji su zajednički uplaćivali u mirovinski fond do 80 godina doprinosa, a u slučaju smrti jednog od njih imaju pravo na 70 posto mirovine preminulog ili svoju mirovinu. Dodao je kako su najobezvrjeđenije mirovine u hrvatskom mirovinskom sustavu upravo obiteljske mirovine.
Kazao je kako će HSU ipak podržati ovaj prijedlog zakona, ali sumnja u službene brojke koje se navode u obrazloženju zakona.
“Ne možete izračunati koliko će biti korisnika, koliko će to koštati, koliko će biti novih troškova, koliko će vam se vratiti troškova po obustavi mirovina ako ih uopće bude. Spominjete neke cifre 180 ili 132 milijuna kuna. Kad bi svih 59 tisuća bilo korisnika, onda vam treba 600 milijuna kuna. Mi se ovdje igramo s rasponima od 100 do 600 milijuna kuna, to znači da niste dobro snimili situaciju.
Ja vas pitam zašto hrvatska Vlada ne voli svoje siromašne građane starije životne dobi? Ili ih voli, samo glas, ostalo vam nije bitno”, kazao je.
Saborski zastupnik Ivan Ćelić kazao je kako bi bilo bolje da naknada iznosi 2.485 kuna, ali ona je 800 kuna, dodavši kako je to je opet bolje od nula kuna.
