Prosječna mirovina isplaćena u siječnju iznosila je 2.317 kuna. U istom razdoblju lani prosjek mirovine bio je 62 kune manji. Hrvatska ima 1.140.414 standardnih umirovljenika, uz još stotinu tisuća “povlaštenih” koji navedeni prosjek podižu za 200 kuna.
(Ilustracija: Pixabay)
Umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju pribraja se još 14.474 vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba s prosječnom mirovinom od 3.656 kuna, a većina je njih u invalidskoj mirovini. Starosna mirovina u ovoj skupini iznosi 4.194 kune. Tu je i nemala brojka od još 70.963 umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji s prosjekom mirovinskih primanja od 5.580 kuna. Njih oko 56.000 u invalidskoj je mirovini koja u prosjeku iznosi 5.355 kuna, a obiteljska oko 1.300 kuna više. Podacima se pribrajaju i umirovljeni pripadnici HVO-a, njih 6.800 s prosječnom mirovinom 2.934 kune.
Gotovo četvrtina milijuna obiteljskih mirovina
Ukupno za sve četiri kategorije, riječ je o 1.232.651 umirovljenika u Hrvatskoj s prosječnom mirovinom od 2.524 kune. Najnoviji su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
U starosnoj mirovini nalazi se oko 603.000 “običnih” umirovljenika, dok je u prijevremenoj oko 186.000 osoba. Više je onih koji primaju obiteljsku mirovinu, gotovo četvrtina milijuna Hrvata, a u invalidskoj ih je dvostruko manje od toga. Pravo na prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca ostvarilo je svega 228 osoba. Uzrok tako male brojke ne treba tražiti u činjenici da stečajeva nije bilo, nego da je većina zaposlenika bez posla ostala uoči stečaja, a ne zbog samog stečaja koji se kao uvjet za prijevremeno umirovljenje bez umanjenja gleda jedino kao izravna posljedica.
Više od 8.000 kuna prima oko 11.300 branitelja
Najalarmantniji podatak svakako je da mirovinu u iznosu do 1.500 kuna prima gotovo 306 tisuća Hrvata. S onima koji imaju mirovinu do 2.000 kuna ih je oko 485.000, što znači da više od jedne trećine umirovljenika, dakle gotovo polovina njih, živi na samom rubu siromaštva. Najviše ih se pak nalazi u kategoriji mirovine od dvije do tri tisuće kuna, koliko ih prima nešto više od 365 tisuća. Oko 94.000 ima mirovinu do 500 kuna, no tu uzroke treba tražiti u tome da uz hrvatsku mirovinu primaju i onu inozemnu, s obzirom da je najniža mirovina u Hrvatskoj oko 900 kuna (61 kuna za svaku od 15 godina staža). Primanja veća od 4.000 kuna prima pak oko 135.000 umirovljenika. Nadalje, mirovinu veću od 8.000 kuna među 1,1 milijuna običnog umirovljenika ima svega 3,658 njih, a među oko 70.000 branitelja njih čak 11.342.
Podaci HZMO-a za isplatu u siječnju
Zaključak, iznova isti. Hrvatska ima veliki nesrazmjer između najviših i najnižih mirovina, dok se cenzusi za ostvarivanja raznih socijalnih prava i pomoći uz mirovinu postavljaju prenisko, najčešće do 1.500 kuna, a često i manje. Usporedbe radi, cenzus u Njemačkoj za umirovljenike je 900 eura, pri čemu razliku od mirovine do tog iznosa podmiruje država. Jedno je sigurno, s obzirom na rastuće troškove života nešto – moramo mijenjati.
