Roboti u njezi starijih korisni kod dementnih, ali i inkontinentnih osoba
Sve više starijih osoba, sve manje njegovatelja i sve razvijenija tehnologija iznjedrili su logičnu ideju robota koji njeguju seniore. Oni su se već pojavili u nekoliko staračkih domova, čime se nametnuo čitav niz etičkih pitanja.
Paro je pas, ali nije životinja, nego robot (Snimak zaslona/Youtube)
Jedna belgijska bolnica na odjelu za starije zapošljava njegovatelja koji nije čovjek, nego – robot. Njegovo ime je Pepper. S ljudima može razgovarati i pritom gestikulirati, a dok sluša, očima signalizira da je koncentriran na osobu koja s njim razgovara. Tu je i čupavi pas, robot Paro koji, ako ga pomazite, reagira pokretom i određenim zvukom.
Raditi na humanijem pristupu
Pepper i Paro ne mogu konkurirati tehnološki znatno razvijenijim robotskim kolegama, ali njihova je uloga već sada mjerljiva te se pokazala uspješnom. Predviđanja su pritom da će uporaba robota u radu sa starijim osobama biti sve zastupljenija.
Foto: screenshot YouTube
No, mogu li strojevi zamijeniti čovjeka?
Njemačko vijeće za etička pitanja je na svom godišnjem sastanku posvetilo pažnju robotima u njezi. Zaključak je da će se broj osoba kojima će biti potrebna njega u budućnosti drastično povećati, a kao rješenje nedostatka njegovatelja nameću se roboti. Međutim, valjalo bi raditi na tomu da njihov pristup bude što humaniji, zaključio je predsjednik Vijeća, Peter Dabrock, piše Deutsche Welle.
Dobri kod demencije i inkontinencije
Ono što se navodi kao prednost je beskrajno strpljenje robota, a koje kod njegovatelja često izostaje. Robot se ne ljuti ako 50 puta mora nešto ponoviti, što smanjuje stres kod starijih osoba. Postoje istraživanja koja su pokazala da dementne osobe lakše ostvaruju kontakt i komuniciraju sa strojevima, jer osjećaju manje stresa nego s ljudima. Također, u situacijama u kojima starije osobe osjećaju sram, više preferiraju robota. Najčešće je to slučaj kod inkontinentnih osoba koje bi njegu radije prepustile robotu, nego čovjeku.
No, ono što bi moga0 biti problem jest preuzimanje odgovornosti kod robota, a koja je kod njegovatelja jasno definirana. Tu su i intimne informacije koje robot bilježi, na temelju kojih osoba primjerice može izgubiti zdravstveno osiguranje ako redovno ne pije svoje lijekove. Oni se stoga ne bi smjeli koristiti kao špijuni, već smislena zamjena za ljude, u ovom slučaju njegovatelje.
Zaključno, roboti ne bi smjeli postati prijetnja čovjeku, jer je on taj koji uvijek može isključiti gumb. Svrha je, zaključuje direktorica tehničkog sveučilišta u Kölnu , Anja Richert, da roboti ne zamjenjuju njegovatelje, nego im pomažu kako bi im ostalo više vremena za obavljanje onih poslova u kojima je ljudska ruka – nezamjenjiva.
