Rezultati ankete: Umirovljenici najviše voze automobile starije od 13 godina, no ne bi ih mijenjali nizašto
Prema najnovijim podacima Centra za vozila Hrvatske (CVH), prosječna starost hrvatskog voznog parka je 14,34 godine, što je blagi skok u odnosu na 2020. godinu, kada je prosječna starost bila 14,18 godina. Potaknuti poražavajućim rezultatima, odlučili smo upitati naše čitatelje koliko je njihov automobil star. Evo što kažu.
Činjenično je da je vozni park u Hrvatskoj svake godine sve stariji pa najnoviji podatak da je 70 posto registriranih vozila starije od 10 godina, i ne čudi mnoge. Neki će reći da to nije toliko zabrinjavajuće, jer što će vozačima sve novotarije u automobilima koje im oduzimaju pažnju, no svakako se valja podsjetiti da novija vozila imaju značajno poboljšane sigurnosne sustave, koji u nekim trenucima mogu život značiti.
Prema CVH-u, prosječna starost voznog parka u Hrvatskoj je 14,3 godine, dok Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) kaže da je ta brojka nešto veća, odnosno 14,8 godina. Bilo kako bilo, u Europskoj Uniji samo Česi, Estonci, Grci, Litvanci i Rumunji voze starije automobile od Hrvata, dok se najnovijim voznim parkom mogu pohvaliti stanovnici Luksemburga, Irci i Austrijanci, navodi se u izvješću ACEA-e.
Umirovljenici mahom voze i do 23 godine stare aute!
Rezultati naše ankete o starosti automobila potvrđuju ovaj negativan trend. Naime, od oko ukupno 2.000 ispitanika, gotovo ih je polovica odgovorilo da vozi automobil proizveden između 2000. i 2009. godine. Oko 14 posto ispitanika kaže da ima automobil iz devedesetih, dok oko 11,7 posto njih ima automobil koji je u posljednjih sedam godina kročio iz tvornice. Valja također istaknuti i činjenicu da 6,4 posto ispitanika uopće nema ‘limenog ljubimca’.
Ako je za suditi i prema komentarima s naše Facebook stranice, rezultati su gotovo pa isti. Jedna čitateljica se i našalila pa kaže da njen automobil ima 21 godinu, što je ‘taman’ punoljetno prema američkim zakonima, a neki svoju Opel Astru staru 30 godina ne bi dali, kako kažu, nizašto. Međutim, ima i onih koji voze nešto noviji automobil te smatraju da je to ipak najbolji odabir.
– Imam pet godina stari automobil i već je za noviju zamjenu. Najbolji automobil je onaj noviji, bez obzira o kojem se proizvođaču radilo, smatra Srećko.
S druge strane, neki umirovljenici nemaju automobil, jer si ga jednostavno ne mogu priuštiti.
– Koji to umirovljenik može imati i održavati automobil? Ja ga, evo, nemam već sedam godina. S čim da ga registriram, održavam i točim gorivo, kad s 40 godina radnog staža imam 2670 kuna mirovine, požalio se umirovljenik Luka.
‘Starija vozila manje štite vozače od nesreća’
Unatoč činjenici da si mnogi ne mogu priuštiti novije vozilo, neminovno je da starost voznog parka znatno utječe na sigurnost cestovnog prometa, smatra Željko Šarić, voditelj Laboratorija za prometno-tehnička vještačenja na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. On, nadalje, ističe i podatke o prometnim nesrećama iz 2020. godine, koji pokazuju da je u više od 70 posto nesreća s poginulim osobama, sudjelovalo bar jedno vozilo starije od 10 godina.
-Starija vozila nisu u tolikoj mjeri opremljena aktivnim i pasivnim sustavima zaštite kao ona novija te samim time i manje štite sudionike u prometu od nastanka i posljedica prometnih nesreća. Također, s porastom starosti vozila, veća je mogućnost tehničke neispravnosti čime se onda, naravno, povećava i mogućnost nastanka prometnih nesreća, objašnjava nam Šarić.
Kada je riječ o tehničkoj ispravnosti vozila, podaci CVH-a pokazuju da je gotovo 20 posto vozila prošle godine palo na tehničkom pregledu. Razlog tome su nedostaci na sustavima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju i na sustavu kočenja. Drugim riječima, vozači su se morali vraćati na tehnički pregled jer im svjetla ili kočnice nisu bile ispravne, što je itekako nesigurno, ne samo za vozača, već i za ostale sudionike u prometu.