Rezultati ankete: Umirovljenici izrazili snažnu podršku za sufinancirana putovanja u zemlje EU
Portal Mirovina.hr i Europski parlament u Hrvatskoj jučer su održali zanimljivu raspravu o hrvatskim umirovljenicima i Europi. Prije rasprave smo na portalu proveli malu anketu o općim stavovima umirovljenika o Europskoj uniji. Predstavljamo rezultate.
Foto: pixabay.com
Na Facebook stranici Europskog parlamenta u Hrvatskoj i na Facebook stranici našeg portala jučer ste u 20:00 sati mogli gledati zanimljivu raspravu o Europi i hrvatskim umirovljenicima.
Raspravu je vodio osnivač portala Mirovina.hr Marko Matijević, a gosti su bili umirovljena profesorica ekonomije Maja Vehovec te stručnjak za mirovinske sustave s Ekonomskog instituta Danijel Nestić.
Na portalu smo prošloga tjedna proveli i malu anketu kako bi ispitali što umirovljenici misle o Europskoj uniji, a pitali smo ih i nekoliko specifičnosti o raznim programima koji se provode ili koji bi se tek mogli uvesti.
Malo u uzorku – većina čitatelja s mirovinom između 2.000 i 3.000 kuna
Anketi je pristupilo 1.097 naših čitatelja, a većim dijelom se radilo o ženama.
Što se tiče dobi, najviše njih (43,1%) su stariji od 65 godina, nešto manje (33,7%) su stari između 61-65 godina, a imali smo i nekolicinu (16,5%) ispitanika koji su stari između 56 i 60 godina. Preostali su još mlađi.
Na pitanje o iznosu mirovine nismo se previše šokirali s rezultatima. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.560 kuna, a najveći broj ispitanika (35%) upada u taj rang. Zabilježili smo i visok broj (25%) ispitanika čija mirovina iznosi između 1.000 i 2.000 kuna, a nešto manji broj (18,6%) onih čija je mirovina između 3.000 i 4.000 kuna.
Umirovljenici slabo putuju, ali bi rado putovali
Hrvatska je u Europsku uniju ušla 2013. godine. Svako ljeto imamo vijesti kako stranci ljetuju na našoj obali, a dobar dio njih su umirovljenici iz razvijenih zemalja EU.
Zanimalo nas je koliko su naši umirovljenici putovali u zemlje EU od ulaska. Ogroman broj njih (55,4%) uopće nije išao u zemlje EU u proteklih sedam godina. Uzmimo u obzir da Hrvatska ima podužu granicu s Mađarskom i da je Zagreb gusto naseljen (a Slovenija je blizu) tako da su ove brojke stvarno zabrinjavajuće.
Gotovo 13 posto ispitanika kazalo nam je da su u posljednjih sedam godina u druge zemlje EU putovali jednom, njih 15 posto dva do četiri puta, a oko 11 posto ih je putovalo više od sedam puta.
Umirovljenike smo pitali bi li htjeli vidjeti nešto nalik Erasmus programu (gdje studenti mogu jedan semestar studirati na sveučilištu u drugoj europskoj zemlji) za umirovljenike, a njih gotovo 83% je odgovorilo potvrdno.
“Stariji ljudi uživaju u putovanjima”
Maja Vehovec kazala je da bi takav program bilo lijepo vidjeti, ali napominje da to netko treba platiti i da bi takav program trebao imati jasno definiran cilj:
“Kod mladih se zna što točno takav program donosi i što se želi s njime postići. Ipak, vrijedno bi bilo razmisliti i promisliti što se može napraviti za starije. Vrijedno je razmotriti da postoje neki zajednički programi EU koji bi približili starije osobe iz različitih zemalja. Ako to ne rade na vlastitoj bazi mobilnosti, turizma i tako dalje, naravno u godinama prije Covida, postoji onaj dio starijih koji su nemobilni ili nemaju dovoljno dohotka pa bi trebalo poticati i pružiti im takav sadržaj”, kazala je.
Dodala je da bi takav program ipak morao imati neki cilj koji bi umirovljenicima utjecao na poboljšanje kvalitete života.
Danijel Nestić pretpostavlja da većina starijih osoba uživa putovati, ali nemaju dovoljno sredstava:
“S obzirom da imamo pandemijsku krizu i da će sektoru turizma trebati oporavak, nacionalne zemlje često daju vaučere starijim osobama za putovanja. Sada razmišljam zašto se ne bi dao vaučer za putovanje u neku drugu zemlju, recimo financiran od strane Europske komisije ili nekog fonda. Mislim da je to veliko obogaćivanje starijih ljudi, oni vole putovati, a uz financijsku pomoć to bi bila jedna zgodna ideja”, kazao je.
Stariji podržavaju članstvo u EU, ali očekuju više
Umirovljenici su nam u ogromnom postotku (93,8%) da smatraju kako umirovljenici iz drugih EU zemalja imaju bolja prava nego umirovljenici u Hrvatskoj.
Dvije trećine njih smatra kako Europski parlament nije dovoljno napravio za starije ljude u Europskoj uniji, a tek 8,2 posto njih odgovorilo je potvrdno.
Pitali smo ih i o konkretnim projektima (recimo, projekt “Zaželi” koji je usmjeren na skrb starijih ljudi) – gotovo polovica umirovljenika smatra da zajednica starijih ljudi od takvih programa nema koristi, četvrtina smatra da ima, a preostala četvrtina ne zna.
Evo kako su umirovljenici ocijenili Europsku uniju što se tiče unapređivanja statusa starijih:
Foto: Mirovina.hr
Polovina njih nije zadovoljna smjerom kojim EU ide, 21 posto njih je izrazilo zadovoljstvo, a 28,5 posto ne zna.
Ipak, gotovo dvije trećine (63,4%) naših ispitanika smatra da je dobro što je Hrvatska članica Europske unije, a tomu se protivi tek 19,2% ispitanika. Velika podrška članstvu EU čak je veća u starijoj populaciji nego kad se gleda ukupni prosjek građana RH.
