Rezidba voćaka: Profesor nam je otkrio kako se pravilno radi, ali i koji je alat najbolji
Rezidba voćaka služi za postizanje i održavanje ravnoteže rasta i rodnosti kako bi urod bio kvalitetan, a uz to održava se zdravlje voćke te ima estetsku ulogu. Rezidba se obavlja po ljeti i po zimi, odnosno za vrijeme mirovanja vegetacije, pri čemu je ona zimska zapravo korektivna. Također, važno je znati kako rezati voćke, na što paziti, a posebnu pažnju treba obratiti na oštar i čvrst alat. Ove, ali i brojne druge savjete nam je otkrio izvanredni profesor Odsjeka za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Goran Fruk.
Goran Fruk | Foto: privatna arhiva
Izuzetno važan dio za svakoga tko ima voćke je njihova rezidba. Ovaj je postupak bitan zbog samog uroda, a jednako tako utječe i na izgled voćnjaka. Ipak, važno je znati kada se rezidba voćaka obavlja i na koji točno način. Na prvom mjestu je nabaviti oštar i čist alat, a ostale detalje i savjete nam je dao profesor s Agronomskog fakulteta, Goran Fruk.
Što je rezidba voćaka?
Rezidba voćaka podrazumijeva odstranjivanje suhih, oštećenih i bolesnih dijelova kako bi se spriječilo širenje bolesti i izbacio izvor zaraze. Na ovaj će način voćka biti zdrava, a to se još smatra sanitetskom funkcijom rezidbe. Također, rezidba služi za postizanje i održavanje ravnoteže vegetativnog i generativnog rasta, odnosno ravnoteže rasta i rodnosti kako bi urod bio kvalitetan, ali ima i estetsku ulogu. Kako nam je rekao izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu, Goran Fruk, voćke se ne uzgajaju samo zbog plodova već i u dekorativne svrhe.
Dodao je kako su uzgojni oblici voćaka prvenstveno osmišljavani u cilju veće rodnosti, kvalitetnijeg ploda i bolje iskoristivosti površine na kojoj se uzgaja voće. Ipak, mnogi od njih imaju i svoju estetsku vrijednost kao što su razne palmete i kordonci.
Izvanredni profesor Goran Fruk | Foto: privatna arhiva
Zimska rezidba
Što se tiče same rezidbe, postoje takozvane zimska i ljetna rezidba. Trenutačno se provodi zimska rezidba koja bi, kako nam je objasnio sugovornik, s gledišta rodnosti voćaka trebala biti samo korektivna. U zimskoj rezidbi nema lišća i plodova koji nam smetaju tijekom rezidbe, a provodi se tijekom mirovanja vegetacije.
– Preporučuje se zimsku rezidbu provoditi pred kretanje vegetacije, ali ako nam to ne odgovara, zimsku rezidbu je moguće provesti tijekom cijelog vremena mirovanja. Zapravo jedino razdoblje u godini kada izbjegavamo rezidbu jest cvatnja. Rezidbom i vrijeme cvatnje vrlo vjerojatno ćemo oštetiti cvjetove te će nam izostati urod te godine. Ipak, optimalno vrijeme rezidbe je od lipnja do kolovoza i od studenog do ožujka, rekao nam je sugovornik.
Ljetna rezidba
Ljetna ili ‘zelena rezidba’ je ujedno i glavna rezidba. Ona se provodi u lipnju i srpnju i ima više različitih funkcija koje na kraju doprinose kvalitetnijem plodu.
– Prozračujemo krošnju i onemogućavamo zadržavanje suvišne vlage u zoni krošnje čime su manje mogućnosti razvoja gljivičnih bolesti. Također, manje je mjesta da se štetnici sakriju od svojih predatora. Osim prozračivanje krošnje, ljetnom rezidbom omogućavamo bolju osvijetljenost ploda čime postižemo kvalitetniji plod. Sunčevo osvjetljenje je nužno za bolju obojenost ploda te nakupljanje šećera i arome u plodu. I zadnja, ali vrlo bitna funkcija ljetne rezidbe jest da se izbace suvišni izbojci (mlada grančica na stablu ili grani koja tek izbija) i pupovi, a da se oni koje ostavimo i koji nam odgovaraju razviju u cvjetne pupove, objasnio nam je profesor Fruk.
Rezidba voćaka| Foto: privatna arhiva
Kako obavljati rezidbu?
U rezidbi je važno krenuti od vrha prema dnu stabla, odnosno od vrha prema bazi grane ili izbojka. Ovo je bitno zbog osunčanosti krošnje.
– Većina uzgojnih oblika ima provodnicu i kod njih nam vrh krošnje mora biti uži od baze krošnje. Izuzetak je uzgojni oblik baze koji nema provodnicu i kod kojeg je vrh krošnje širi od baze, ali to ne predstavlja problem u osunčanosti krošnje jer taj uzgojni oblik nema provodnicu te se niži dijelovi osunčavanju kroz sredinu krošnje, poručuje Fruk.
Jednako tako, u rezidbi se prvo odbacuju stare, bolesne i oštećene grane, a treba izbjegavati ostavljanje uspravne izbojke i onih koji su orijentirani prema unutrašnjosti krošnje. Treba izbjegavati i prikraćivanje izbojaka. Profesor savjetuje izbacivanje cijelog izbojka.
– Izbacivanje izbojka se radi rezom odmah kod baze izboja. Ako moramo prikratiti izbojak, onda se to radi prikraćivanjem na niži vanjski izboj ili na vanjski pup. To znači da se izbojak prikraćuje tik iznad nekog bočnog izboja ili pupa koji su okrenuti prema van krošnje (dalje od debla). Time postižemo širenje krošnje i povoljan kut grananja, a sprječavamo zgušnjavanje unutrašnjosti krošnje. Optimalan kut grane ili izbojka jest 45-60° u odnosu na okomitu os stabla. Tim kutom postižemo povoljan odnos rasta i rodnosti tog izbojka. Dobru osvijetljenost te ravnotežu rasta i rodnosti postižemo ostavljanjem duljih i debljih grana u donjem dijelu krošnje, a kraći i tanjih u gornjem dijelu krošnje, otkrio nam je izvanredni profesor.
Što koristiti za rezidbu voćaka?
Za rezidbu voćaka je od velike važnosti oštar i čist alat. Koriste se tako ručne škare, velike škare za deblje grane i ručna pila. Ručne voćarske škare režu izbojak s obje strane pa je s njima i lakši rez. Onima koji nemaju puno voćaka će koristiti i oštre vrtne/vinogradarske škare. Za velike škare, sugovornik kaže da je dobro koristiti one koje imaju ravnu oštricu koja naliježe na ‘nakovanj’, odnosno na ravnu plohu jer vinogradarski dizajn oštrica kod velikih škara može dovesti do toga da prilikom reza debelih grana dođe do pomaka oštrice pa onda ne prerežu granu nego ju ‘sažvaču’, objašnjava nam.
– Nakon reza pilom, ranu je potrebno premazati voćarskim voskom kako bi se rana zaštitila od isušivanja i napada bolesti. Kako rezni alat prilikom reza dolazi u doticaj s biljnim sokovima, tako se s njima lako prenose i bolesti. Stoga je bitno redovito dezinficirati oštrice alkoholom ili klorom. Također, u prevenciji širenja bolesti veliku korist postižemo ako ne koristimo alat za različite voćnjake ili lokacije, kazao nam je izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu, Goran Fruk.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
