Rešetanje Aladrovića u Saboru: “Vaš je zadatak pronaći novce za brži rast mirovina”
Nakon što je Vlada iz hitne procedure povukla izmjene Zakona o radu, danas u Saboru raspravljaju o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Ministar Aladrović sada tvrdi da će sindikalni zahtjevi dovesti do većih mirovina, a prije par mjeseci je govorio da će mirovine zbog sindikalnih zahtjeva biti manje.
Foto: Youtube screenshot
Prva točka današnjeg dnevnog reda u Hrvatskom saboru su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju po hitnom postupku.
Radi se o “kopiranju” zahtjeva sindikalne inicijative “67 je previše”, koji između ostaloga donose manju penalizaciju za ranije umirovljenje i ‘cementiraju’ dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu na 65 godina.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović je obrazlaganje izmjena započeo hvaljenjem čitave mirovinske reforme, ponovivši kako su sustav učinili dugoročno održivim i kako je mirovinska reforma osigurala “adekvatnost mirovina”.
“U mandatu ove Vlade mirovine su rasle oko 11,5 posto. Od 1. srpnja 2019. godine najniže mirovine za 255 tisuća umirovljenika dodatno su rasle za 3,13 posto što čini ukupan porast najnižih mirovina 15 posto”, kazao je Aladrović.
Pohvalio se činjenicom da je broj zaposlenih umirovljenika skočio s oko 4.000, na današnjih gotovo 14.000. Ministar je nabrojao sve mjere mirovinske reforme, zakona koji se donosio prije gotovo godinu dana, a onda je prešao na najnovije izmjene, koje su rezultat inicijative “67 je previše”:
“Procjenjuje se da će preuzimanjem referendumskih prijedloga u sljedeće dvije godine biti potrebno osigurati dodatnih 35,7 milijuna kuna u 2020. i 91,7 milijuna kuna u 2021.
Važno je naglasiti da prihvaćanje referendumskih prijedloga ne znači odustajanje od mirovinske reforme”, kazao je Aladrović.
Maras: “Mislite li da umirovljenici mogu preživjeti s manje od 2.000 kuna?”
Za povredu poslovnika odmah su se javili Mirando Mrsić (Demokrati) i Gordan Maras (SDP) koji su kazali da je ministar obrazlagao mirovinsku reformu, zakon koji se donosio prije godinu dana, a da je o najnovijim promjenama govorio tek minutu ili dvije.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković im je obojici dao opomenu.
Prvi se za repliku javio Gordan Maras, koji je ministra pitao može li se u Hrvatskoj živjeti s prosječnom mirovinom koja je ispod 40% prosječne plaće, te mogu li umirovljenici s mirovinom ispod 2.000 kuna uopće preživjeti mjesec dana.
Aladrović mu je odgovorio da će nagrađivanje duljeg rada dovesti do većih mirovina.
Zastupnik Mirando Mrsić pitao je ministra što će biti s 45 milijardi kuna duga, za kojeg je Ministarstvo rada prije nekoliko mjeseci tvrdilo da će nastati ako prihvate sindikalne zahtjeve. Ministarstvo je prvotno tvrdilo da će izmjene Zakona o radu “nadoknaditi” taj iznos, ali su iz hitne procedure povučene sve izmjene Zakona o radu.
“Kada govorimo o tih 45 milijardi kuna, statička procjena zakonskih izmjena je takva. Ono što naš izazov je da kroz sustav regulacije rada i poticanja da dulje rade kroz druge zakonske izmjene te trendove okrenemo. Ja sam siguran da ćemo mi to učiniti, a rezultate ćete vidjeti u vrlo kratkom periodu”, odgovorio je Aladrović.
Žagar: “Kad će II. stup početi donositi veće mirovine?”
Novopečeni HSU-ovac Tomislav Žagar pitao je ministra kada će II. stup postati isplativ građanima na način da mirovine iz II. stupa budu veće.
“Trendovi pokazuju da mirovinu iz I. i II. stupa, kombiniranu, bira 46 posto građana. Mi smo uvjereni da će taj postotak ići prema višem. Na taj način se osigurava održivost, a mi smo fondovima omogućili veća i značajnija ulaganja koja će uskoro pokazati svoju efikasnost”, kazao je ministar.
Odgovarajući na pitanje o povlačenju prijedloga Zakona o radu, Aladrović je rekao kako će njima prethoditi šira javna rasprava kako bi sve strane iznijele svoje prijedloge.
Grmoja pitao o mirovinama lažnih branitelja
Nikola Grmoja iz Mosta pitao je ministra kada kreće revizija povlaštenih mirovina. Tvrdi da one koštaju oko 8 milijardi kuna godišnje. Najviše ga je zanimalo kada kreće revizija mirovina iz NOB-a i lažnih branitelja.
“Vaše pitanje nije predmet prijedloga ovog zakona, ali evo načelnog odgovora. Kada govorimo o mirovinama po posebnim propisima to je jedna tema koja dolazi na red kada se uredi opći sustav. Međutim, stečena prava su stečena prava i zadiranje u ovom trenutku nije moguće. Moram napomenuti da se mirovine po posebnim propisima isplaćuju iz proračuna”, odgovorio je Aladrović.
Aladrović je na odgovor o tomu koliko će iznositi mirovine profesora i nastavnika s 35-40 godina staža kazao kako je cilj ovih izmjena zakona omogućavanje većih mirovina.
“Ne mogu odgovoriti na pitanje jesu li te buduće mirovine velika, mala ili dostojna za život, ali mogu odgovoriti da će ona ovim nizom mjera biti veća nego što sada je”, kazao je ministar.
Grčić: “Vaš je zadatak pronaći novce za brži rast mirovina”
Branko Grčić (SDP) istaknuo je da je BDP rastao više nego što su rasle mirovine. Kazao je da je Vlada našla novca za veće plaće državnih službenika, a za mirovine koje su gotovo tri puta manje od prosječne plaće nije.
Ministru je kazao kako je njegov zadatak naći novce za brži i efikasniji rast mirovina jer od sadašnjih mirovina ljudi ne mogu živjeti.
“Usklađivanje mirovina ne prati stopu rasta BDP-a, tako je u većini država. Mi smo mirovine digli za 11,5 posto. Moram napomenuti da smo ne tako davno imali situaciju kada BDP nije rastao, kada je usklađivanje bilo još manje, tako da ovaj rast od 11,5 posto moramo shvatiti kao pozitivan ekonomski element”, zaključio je Aladrović.
