Rekordna smrtnost u srpnju: Toplinski valovi kao uzrok za 13 posto umrlih više nego lani
Hrvatska je u srpnju zabilježila značajan porast smrtnosti s 4.509 preminulih, što je za 13 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Stručnjak upozorava da su glavni uzrok ovog tragičnog trenda ekstremni toplinski valovi koji su zahvatili zemlju, što se podudara i s podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Groblje | Foto: Unsplash
Hrvatska je u srpnju ove godine zabilježila značajan porast smrtnosti. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ovoga je srpnja preminulo 4.509 osoba, što je za 516 više (13 posto) u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Razlog tome pripisuje se ekstremnim toplinskim valovima koji su pogodili zemlju. Ekstremne vrućine pak najviše pogađaju starije osobe i one s kroničnim bolestima, a kad se jedno spoji s drugim, ishod može biti fatalan.
‘To je logična posljedica’
– To je logična posljedica, naime ovi toplinski valovi ove godine su bili neuobičajeni, imali smo mi i prije vruća ljeta, ali ove su godine karakteristike bile vruće noći. Tamo negdje od 1960.-1980. bile su između 15-19 stupnjeva, rekao je za HRT Branimir Kutuzović Hackenberger, profesor s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Naime, srpanj je donio natprosječne temperature diljem zemlje, s prosječnim odstupanjem od čak tri stupnja u odnosu na dugogodišnje prosjeke. Podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) navode da je najveće temperaturno odstupanje zabilježeno u Bilogori, gdje su temperature bile 3,8 stupnjeva više od uobičajenih, dok su u Zagrebu i Osijeku odstupanja iznosila 2,8 odnosno 3,3 stupnja.
DHMZ ističe i kako je srpanj u većini Hrvatske bio ekstremno topao, a na mnogim meteorološkim postajama zabilježen je kao najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja. Posljednji put tako visoka smrtnost u srpnju zabilježena je 2015. godine, kada su slični toplinski valovi također zahvatili Mediteran.
Prijašnjih godina broj umrlih bio je još veći
Inače, kada je riječ o smrtnosti umirovljenika, početkom smo ljeta pisali kako je broj umrlih ove godine nešto veći nego prošle godine u lipnju, kada je umrlo 18.085 korisnika mirovine, odnosno tisuću manje nego ove godine. Prijašnjih godina broj umrlih bio je znatno veći, zbog posljedica pandemije, o čemu smo pisali ovdje. Tako je u prvih pet mjeseci 2022. godine bilo 22.611 umrlih, a 2021. njih 22.472, dok je 2020. bila na razini prošle godine, 18.048 umrlih.
Ukupna prosječna primanja umrlih umirovljenika ove godine do lipnja iznosila su 446 eura. Podaci pokazuju da žene u starosti umiru siromašnije. Naime, dok je starosna mirovina muškaraca iznosila 485 eura u prosjeku, žene su mjesečno živjele s 421 euro. Još veća razlika je kod invalidskih mirovina koje su kod preminulih muškaraca iznosile 463 eura, a kod žena 324 eura.
