Tjera li pandemija ljude u mirovinu s prvim uvjetima? Moguće, jer ove godine imamo čak tisuću novih umirovljenika više nego što je to bilo lani, najviše u posljednjih šest godina. Dobar dio njih otišao je u prijevremenu te mirovinu za dugogodišnje osiguranike, dok je starosnih mirovina manje od polovine.
Foto: Unsplash
Pravo na mirovinu dosad je u 2021. godini ostvarilo 38.176 novih korisnika. Najveća je to brojka u posljednjih šest godina, pokazuju listopadski podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Lani u isto vrijeme bilo ih je čak tisuću manje. Nešto povoljniji uvjeti za odlazak u mirovinu, ali i pandemija, zasigurno su presudili velikom dijelu građana da učine to što je prije moguće. Nažalost, nauštrb manjih primanja u starosti.
Prijevremene mirovine veće od starosnih
Ustajati još pet godina svako jutro i ići na posao, ili sve to prekinuti dok smo još u snazi, makar živjeli sa sredstvima koja su gotovo trostruko manja od plaće i s 500 kuna manjom mirovinom od one koju smo mogli imati da smo izdržali do samog kraja ili još dulje od toga?
Odluka je na pojedincu, no rekordan broj novih umirovljenika svjedoči kako su mnogi u novonastalim uvjetima pandemije, gospodarske krize i sveopće neizvjesnosti življenja zaključili kako im umirovljenje u trenutnoj situaciji donosi puno veće benefite od koje kune na računu više. Naime, osobe u kasnim 50-im i ranim 60-im godinama izloženije su rizicima zaraze svakodnevnim odlaskom na posao, a u turbulentnim vremenima sklonije su tražiti mir.
U brojkama to izgleda tako da smo među 38.176 novih umirovljenika dobili 4.543 onih koji su iskoristili mogućnost umirovljenja bez penalizacije pet godina radnije kao dugogodišnji osiguranici s minimalno 41 godinom staža i 60 godina života. Njihova prosječna mirovina je 3.537 kuna, za što su radili dulje od 42 godine te su prosječno stari 61 i pol godinu.
Nadalje, još 5.630 iskoristilo je mogućnost prijevremenog umirovljenja uz penalizaciju. Njihova je mirovina znatno nižih 2.885 kuna, a radili su više od 37 godina za nju te su u prosjeku stari 61 godinu. Imamo i 12 prijevremenih mirovina zbog stečaja poslodavca, a koje se ne umanjuju.
Radili dvije godine dulje za samo 30 kuna više
Najviše građana ipak je otišlo u starosnu mirovinu, njih 17.305, odnosno 45 posto. Njihova mirovina je 2.661 kunu, dakle niža je od prijevremene. Razlog tomu je manji broj godina radnog staža, svega 31 i pol godinu, dok je prosječna dob novih starosnih umirovljenika 64 godine.
Puno je i obiteljskih mirovina, njih čak 8.987 s niskom prosjekom od 2.243 kune, što prati i rekordnu smrtnost među starijom populacijom posljednjih godinu dana. Dobili smo u 2021. i 1.699 invalidskih mirovina koje su 2.056 kuna. Također, oko sedam tisuća svih mirovina u 2021. ostvarene su prema međunarodnim ugovorima.
Ukupno gledajući, novi umirovljenici ostvarili su mirovinu od 2.673 kune, što je samo 30 kuna više od ukupnog prosjeka svih umirovljenih građana prema općim propisima, iako su ostvarili preko dvije godine staža više, okrugle 33 godine, dok je prosječna dob novih korisnika relativno niskih ispod 63 godine.
