Reforma socijalne skrbi u Saboru: Izbjegnuta katastrofa s obiteljskim domovima
Sabor danas u drugom čitanju raspravlja o reformi socijalne skrbi. Prvi prijedlog zakona bio je posebice oštar prema obiteljskim domovima kojima je predviđeno gašenje, ali su iz Ministarstva u drugom čitanju ipak pripremili korekcije tih odredbi.
Foto: Josip Aladrović | Youtube screenshot
Sedam zakona koji predstavljaju reformu socijalne skrbi danas su u drugom čitanju na dnevnom redu Hrvatskog sabora. Podsjetimo kako je prva varijanta Zakona o socijalnoj skrbi bila posebice oštra prema obiteljskim domovima za starije kojima je prijetio val gašenja, ali to je uspješno izbjegnuto.
Kako je u ime predlagatelja resorni ministar Josip Aladrović kazao uvodno, odredbe koje su predviđale ukidanje obiteljskih domova za starije su otklonjene:
“Od prethodne rasprave na sjednici Hrvatskog sabora u studenom, prepoznali smo i uvažili čitav niz zahtjeva koje smo uvrstili u konačni Prijedlog zakona. Od važnijih novina, radi se o povećanju osobne invalidnine na 1.750 kuna uz ukidanje cenzusa s ciljem pravednijeg osiguranja materijalnog prava, a izmijenjene su odredbe vezane uz nastavak poslovanja obiteljskih domova kojima smo otklonili bojazan oko nastavka poslovanja ovog oblika smještaja”, kazao je ministar.
Što se točno dogodilo?
Podsjetimo, državna tajnica resornog ministarstva Marija Pletikosa digla je popriličnu uzbunu s izjavom kako većina obiteljski domova nije ispunila svoj cilj te kako će oni dobiti rok od pet godina u kojem će se morati reorganizirati u ustanovu u sustavu socijalne skrbi. Budući kako je većina obiteljskih domova, što se tiče stambenog prostora, u obiteljskim kućama, vlasnici bi dobili zadatak prilagoditi objekt rigoroznim standardima prema kojima bi morali paziti na visinu stropa, širinu hodnika i slično. Takvi zahvati bi za većinu njih bili preskupi pa se iz njihovih redova moglo čuti kako će im jednostavniji potez staviti ključ u bravu.
Dakako, to bi rezultiralo s neželjenom posljedicom da bi dobar dio od desetak tisuća korisnika obiteljskim domovima morao potražiti novi, u pravilu skuplji smještaj.
Povoljniji uvjeti za obiteljske domove do 20 korisnika
Umjesto toga, ažurirani prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi obiteljskim domovima predviđa “nastavak pružanja socijalnih usluga kao obiteljskih domova i nakon stupanja na snagu ovog Zakona.” Ipak, u nastavku piše kako obiteljski domovi nakon 1. siječnja 2027. godine imaju zadatak “uskladiti organizacijski oblik za pružanje socijalnih usluga s ovim Zakonom.”
Pitali smo predsjednicu Udruge starKA Sabinu Angelinu Latin što se točno dogodilo između dva saborska čitanja:
“Bilo je pregovaranja i uspjeli smo dogovoriti da se za obiteljske domove do 20 korisnika osiguraju povoljniji uvjeti. Dakle, minimalni tehnički uvjeti koji se odnose na ustanove će biti ublaženi za obiteljske domove kao kategoriju malih domova. Nama je to važno jer ne bi trebalo doći do poskupljenja za same korisnike. Pravilnik se još uvijek piše i sigurna sam kako ćemo i tu imati intervencija, a sami znate kako u obiteljskim domovima ima puno onih koji ne rade po zakonu i da se taj nered treba raščistiti. Rekla bih da je to također jedan krupniji zahvat koji moramo napraviti u budućnosti”, poručila je Sabina Angelina Latin.
Aladrović: Broj inspekcija povećan za tri do četiri puta
Ministar je u odgovoru oporbi objasnio o čemu se radi:
“Kada govorimo o obiteljskim domovima, između dva čitanja imali smo kontinuirane razgovore s dionicima koji čine taj sustav. Došli smo do usuglašavanja stavova da nije potrebno striktno odrediti kriterije kao što smo u prvom obliku zakona učinili. Uvodimo nove kategorije domova koji će pružati usluge smještaja do 20 osoba, kao i druge alternativne mogućnosti kreiranja takvih ustanova. Siguran sam da smo našli dovoljno kvalitetno rješenje”, kazao je ministar.
Ministar Aladrović složio se s oporbom oko činjenice da nemamo dovoljno kapaciteta u sustavu brige o starijima te kazao kako je povećanje kapaciteta apsolutna nužnost. Otkrio je broj inspekcija u 2020. i 2021. godini:
“Prije svega moramo kontrolirati takve pružatelje usluga. Ilustracije radi, 2020. godine izvršeno je 380 upravnih i inspekcijskih nadzora. U 2021. godini izvršeno ih je gotovo 1.300, upravo sa smislom da bilo kakve pružatelje usluga koje rade ilegalno anuliramo ili uklonimo iz sustava socijalne skrbi”, kazao je Aladrović.
Hrelja: Imat ćemo male domove, malo veće domove, privatne domove, državne domove…
Silvano Hrelja pohvalio je pozitivan pomak oko obiteljskih domova, ali je istaknuo da u Zakonu i dalje postoji obveza transformacije.
“Jedina promjena je da postoje kategorije domova do 20 i s više od 20 korisnika. Jesam li dobro shvatio, imat ćemo udomiteljstvo, male domove, malo veće domove, ustanove, privatne domove, decentralizirane domove i državne domove?”, pitao je Hrelja.
Aladrović je odgovorio potvrdno:
“Da, postojat će cijela lepeza pružatelja usluga koje su potrebne starijim osobama. To je ideja oko obiteljskih domova. Još ću jednom naglasiti, dogovorili smo s akterima koji pružaju tu vrstu usluga kroz podzakonske i ostale akte koji će se donositi – definirat ćemo uvjete pružanja pojedine usluge”, odgovorio je ministar.
