Rebalans državnog proračuna: Rastu prihodi i rashodi, najviše novca ide za mirovine
Rebalansom državnog proračuna predviđen je rast rashoda od 1,2 milijarde eura. Od tog iznosa 344 milijuna eura otići će na isplatu usklađenih mirovina do kraja ove godine, a dodatnih 65,6 milijuna na jednokratni dodatak.
Ministar Marko Primorac pojasnio je promjene u mirovinskom sustavu | Foto: Screenshot: YouTube/Vlada RH
Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru proslijedila rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim će se nastaviti ublažavati posljedice inflacije i nastaviti jačati gospodarstvo. Premijer Andrej Plenković poručio je kako je to naznaka oporavka i odgovorne ekonomske politike koju je provodila njegova vlada.
Proračun će biti povećan za 1,1 milijardu eura. Prihodi će tako porasti s 26,6 na 27,7 milijardi eura, dok će rashodi skočiti s 28,1 na 29,3 milijarde eura, poručio je ministar financija Marko Primorac.
Financiranje usklađenih mirovina
Najveće stavke rashoda su povećanje plaća u javnom sektoru, obnova, paket mjera, ali i povećanje mirovina. Primorac je poručio kako će za isplatu mirovina povećanih za rekordnih 8,42 posto srpanjskim usklađivanjem država izdvojiti dodatna 344 milijuna eura. Uz to, naveo je kako paket mjera za ublažavanje troškova inflacije košta 265 milijuna eura, od čega 65,6 milijuna otpada na jednokratni dodatak umirovljenicima, a još 32,5 milijuna eura na dodatak nezaposlenima, braniteljima i korisnicima mjera iz sustava socijalne skrbi.
Premijer i ministar su naglasili kako se očekuje nastavak dobrog punjenja državnog proračuna, unatoč inflaciji, s obzirom na to da se rebalansom zapravo nastoji potaknuti domaću potrošnju. Uz to, gospodarstvo, pa i država u cjelini, bi trebali profitirati.
Smanjivanje javnog duga
Naime, predviđeno je smanjivanje deficita za 0,3 posto bruto društvenog proizvoda, a rast BDP-a do kraja godine bi trebao biti 2,8 posto. Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug je na kraju drugog kvartala ove godine smanjen na 66,9 posto BDP-a, a ministar Primorac je poručio kako će se ovim rebalansom on dodatno smanjiti na 60,8 posto BDP-a. Time će Hrvatska biti jako blizu ispunjavanja kriterija iz Maastrichta i ulaska u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
