Stariji od 65 godina čine rekordno visok udio u populaciji svijeta. Naglo starenje društva dogodilo se tek u proteklih stotinjak godina, tako da nas ne iznanđuje kako je svijet neupoznat tj. prepun predrasuda prema starijima. U ovom tekstu ćemo razbiti barem pet mitova o starijima u kontekstu njihovih sekusalnih života.
Foto: Ilustracija | Pixabay
Znanstvene činjenice o starnju opisuju starije ljude kao da postaju manje od ljudi – manje sposobni, manje jarki, manje fleksibilni, a naposlijetku i manje seksualni. Pet najčešćih mitova o starijima i o njihovom seksualnom životu donosi premiumtimesng.com.
1. Smanjenje libida i seksualnog nagona
Ovo jednostavno nije istina. Razine hormona se mijenjaju, ali to ne mora nužno značiti smanjenje libida. Primjerice, žene često nakon menopauze imaju jači libido nego prije.
Ono što može “zaustaviti” libido su kronične bolesti poput dijabetesa ili srčanih bolesti, nuspojave od lijekova, nesretan brak ili jednostavno dosada. Znači, smanjenje seksualne želje u starosti često je posljedica okolnosti, a ne fizičkih promjena koje dolaze s godinama. Ipak, seksualni partner je najjači faktor u određivanju koliko često starije osobe vode ljubav. Budući da se žene udaju za starije ljude i još na to prosječno žive duže od muškaraca, često ostaju udovice. Ponavljamo, nije starenje samo po sebi taj faktor koji smanjuje seksualnu aktivnost, nego događaji i okolnosti koje obično prate starenje.
2. Mozak gubi funkcionalnost zbog godina
Neistina. Naši neuroni rade drugačije u starijoj dobi, a starije osobe mogu imati problema s kognitivnim sposobnostima. No, kao i kod seksa, ove su sposobnosti pod snažnim utjecajem naših društvenih okolnosti. Na primjer, mentalne sposobnosti usko su povezane s potpornim društvenim odnosima i fizičkom i mentalnom aktivnošću.
One se mogu promijeniti i tako kompenzirati fizičke učinke starenja na naše mentalne sposobnosti. Kada ostarimo, možemo razmišljati drugačije i pri različitim “brzinama”, ali to ne čini naše razmišljanje manje oštrim, dubokim, kreativnim, produktivnim ili smislenim. Povijest umjetnosti i znanosti prepuna je ljudi koji su tek u starijoj dobi ostvarili svoje najbolje izume ili napravili svoje najbolje umjetničko djelo. Michelangelo je izradio arhitektonske planove za baziliku Svete Marije anđela i mučenika kao 88-godišnjak, naprimjer. Hoćete li reći da je njegov mozak izgubio funkcionalnost zbog stare dobi? Šalite se!
3. Stariji ljudi postanu konzevrativni
Zamislite 10 osoba: jednu u dobi od 10, jednu od 20, jednu od 30 i tako dalje. Najstariji je manje liberalan od 60-godišnjaka, koji je manje liberalan od 40-godišnjaka i tako dalje.
Kriv je zaključak da ljudi postaju konzervativni zbog svojih godina. Nije svaka osoba počela s istim političkim okolnostima i razmišljanjima. Današnji 100-godišnjaci formirali su svoja politička uvjerenja u drastično različitim uvjetima od današnje mladeži. Ono što je bilo liberalno u 1940-ima, danas je konzervativno.
Svi današnji stariji ljudi su, dok su odrastali, postajali sve manje konzervativni, a sve više liberalni. Možda izgleda kao da su stariji ljudi konzervativniji, ali prema jednom istraživanju iz SAD-a, politički stavovi se jednako mijenjaju dok smo mladi i dok smo stari.
4. Stariji ljudi su manje sretni
Ova tvrdnja također nije istinita. Sociolozi sa Sveučilišta u Chicagu tvrde sljedeće: osobni doživljaj sreće padne negdje između 30-ih i 40-ih godina u čovjekovom životu, ali se sveukupna razina sreće povećava s godinama. Zašto?
Prvo, mlađi ljudi su neiskusni i češće su podložni stresu, a stariji ljudi su te probleme već prošli i nadišli tako da uživaju određenu “zaštitu” na tom polju. Druga stvar, stariji ljudi se fokusiraju na pozitivne stvari i bolje reguliraju svoje emocije. I taj trend povećanja ukupne sreće se povećava sve dok posljednjeg perioda života, kada nastupe zdravstveni problemi i bliži se smrt.
5. Imunitet oslabi
Ovo je donekle istina, ali važno je napomenuti kako imunitet kod starijih ljudi, bez nekog posebnog objašnjenja, može varirati od odličnog do zaista lošeg. Velik dio kod imuniteta igraju okolnosti. Nije isto proći kroz pubertet dok smo emocionalno, financijski i nutritivno pod stresom i proći kroz pubertet u idealnim uvjetima. Slaba prehrana (karakteristična za siromašnije ljude) rezultira lošijim imunološkim sustavom na duge staze.
Istraživači su u Francuskoj dokazali kako pothranjenost igra veliku ulogu na imunološki sustav, posebice kod jako mladih i jako starih ljudi. Tko god se ne hrani pravilno, automatski je u nepovoljnom položaju. Ali to ne znači da će imunološki sustav ovakve osobe biti izrazito slab. Kako starimo, postajemo imuni na razne bakterije i viruse, odnosno postajemo sami sebi najbolji zaštitnici. Što nam se imunološki sustav više “naradio” tijekom života, on postaje otporniji na obične bolesti.
Kada sve ovo uzmemo u obzir, ne može se govoriti o tome da je zdravlje prepreka ljudima za zdravim seksualnim životom. Ponovno se nameće zaključak kako glavni faktor na oblikovanje naše starosti igra način na koji smo se povezivali s vanjskim svijetom tijekom čitavog života.
