Razbijamo mit da je samo 15 posto umirovljenika u starosnoj mirovini
Saborski zastupnik Mosta, Nikola Grmoja danas je na svom Twitter profilu izašao s podatkom da je samo 15 posto od ukupnog broja umirovljenika otišlo u starosnu mirovinu. To, naravno, ne može biti udaljenije od istine. Grmoja nije jedini koji iznosi takve nepostojeće brojke. Prijevremene umirovljenike kao problem često je isticao i bivši ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić. No, i ovoga puta demantiraju ih transparentni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Foto: Pixabay
Svima dostupni podaci HZMO-a ne samo da razbijaju mit o velikom broju prijevremenih umirovljenika, nego jasno ukazuju da je onih u starosnoj mirovini čak tri puta više, a za nju su radili čak četiri godine manje nego prijevremeni umirovljenici! To je na neki način i logično, jer su za starosnu mirovinu uvjet samo godine života, uz minimalnih 15 godina staža, a za prijevremenu ih treba imati 35 (u prijelaznom razdoblju za žene koju godinu manje).
Prijevremeni umirovljenici imaju više staža od starosnih
Hrvatska ima 1,14 milijuna umirovljenika, bez onih umirovljenih prema posebnim propisima. Od ta 1,14 milijuna umirovljenih građana, u starosnoj mirovini ih je 613.031, dakle 53,5 posto! Oni su u prosjeku radili 31 godinu i 3 mjeseca. Pod starosne umirovljenike računaju se tri kategorije.
Prva je klasična starosna. Takvih umirovljenika je gotovo pola milijuna i oni također iza sebe imaju 31 godinu radnog staža. Druga kategorija je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika. Njih je svega 30.488, a imaju 42 godine staža. Dakle, samo ih je 2,6 posto. To su ljudi koji su uvjete za mirovinu stekli sa minimalno 60 godina života i 41 godinu staža. Treća kategorija su starosne mirovine prevedene iz invalidske, ima ih oko 85 tisuća, a prosjek im je 25 godina radnog staža.
Prijevremenih umirovljenika je triput manje, a radili su u prosjeku četiri godine dulje od starosnih umirovljenika pa je sasvim nejasno kako oni mogu biti problem hrvatskog društva, izuzev malih mirovina koje primaju zbog penalizacije. Kažnjeni su očito jer su više radili. Ima ih, dakle, 198.000, radili su skoro 36 godina te su čak sedam godina u prosjeku mlađi od starosnih umirovljenika.
Da ponovimo još jednom. Prijevremenih umirovljenika triput je manje nego starosnih, imaju četiri godine staža više, sedam su godina mlađi, a mirovine su im niže.
Umirovljenika s više od 40 godina staža je 16 posto
I među prijevremenim i među starosnim umirovljenicima nalaze se oni koji su do mirovine radili 40 godina i više. Ukupno ih je 191.849, odnosno 16 posto pa su vjerojatno i zastupnik Grmoja i ministar Pavić mislili na ovu kategoriju umirovljenih građana. Od toga, oko 100 tisuća ih je u starosnoj mirovini, a gotovo jednako toliko u prijevremenoj i ostalim vrstama mirovine.
“Samo 15% od ukupnog broja umirovljenika otišlo je u starosnu mirovinu. HDZ i SDP preslikali su model prijevremenog umirovljenja iz bivše države kako bi kupili socijalni mir. Nitko nikad nije izračunao oportunitetni trošak ovakve politike za mirovinski sustav!” – izjavio je je Nikola Grmoja.
Samo 15% od ukupnog broja umirovljenika otišlo je u starosnu mirovinu. HDZ/SDP su preslikali model prijevremenog umirovljavanja iz bivše države kako bi kupili soc.mir. Nitko nikad nije izračunao oportunitetni trošak ovakve politike za mirovinski sustav!
— Nikola Grmoja (@NikolaGrmoja) 18. listopada 2019.
Kako se to točno kupuje socijalni mir kada poslodavac radnika tjera u prijevremenu mirovinu, za što je kažnjen doživotno manjim primanjima, nije točno jasno. Kao što nije jasno kada HDZ-ovi ministri kažu da Hrvati imaju premalo radnog staža pa moraju raditi dulje do mirovine, kada su ranije umirovljeni građani radili dulje.
