Rastu režije, rastu i cijene domova za starije: ‘Slušam druge kako dižu cijene. Pitanje je dokle će obitelji moći to plaćati’
Zbog porasta cijena energenata, ali i drugih troškova, domovi za starije osobe najavljuju podizanje cijena svojih usluga do 20 posto. Resorni ministar apelira na lokalnu samoupravu da to ne čini, iako domovima u ingerenciji gradova i županija troškovi nisu značajnije porasli. U težoj su situaciji obiteljski i privatni domovi, ali i njihovi korisnici, kojima mirovine ionako teško pokrivaju cijenu domskih usluga.
Foto: Ministar u obilasku sisačkog Doma za starije i nemoćne | mirovinsko.hr
Svega dva posto umirovljenika u Hrvatskoj živi u domovima za starije osobe. Još ih veći broj želi ući u institucionalnu skrb. Na mjesto se čeka u prosjeku 15 godina, a mirovine često nisu dovoljne za pokrivanje troškova smještaja. U Zagrebu djeluje 11 gradskih, 26 obiteljskih i 25 privatnih domova. Svi su puni, a na listi čekanja je 15.000 osoba.
– Ukupan kapacitet svih domova je 6.381 korisnik na području grada Zagreba od čega je 63 posto smješteno u našim gradskim domovima ili točnije 4.021 korisnik smješten je u gradske domove, rekla je za HRT pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Romana Galić.
Cijene smještaja u Zagrebu se kreću od 1.750 do 7.500 kuna. Posljednji je put cijena gradskih domova promijenjena 2018. godine.
– Grad Zagreb jedina je jedinica lokalne (područne) regionalne samouprave koja nije mijenjala cijene usluge smještaja u domovima za starije od 2018. godine. Potrebno je istaknuti da je u prethodnom razdoblju poslovanje domova za starije osobe bilo izuzetno izazovno, što zbog potresa i poplave 2020. (štetama koje su se pojavile u pojedinim gradskim domovima za starije osobe uslijed velikih oborinskih voda koje su zadesile Zagreb u srpnju 2020.), što zbog pandemije zbog koje je realizacija smještaja novih korisnika bila u smanjenom opsegu no u prethodnom razdoblju. Zbog tih okolnosti, Grad Zagreb, kao osnivač, pomagao je rad svojih domova što će činiti i u budućnosti kako kvaliteta usluge prema korisnicima ne bi bila ni na koji način umanjena ili dovedena u pitanje, poručuju iz Grada Zagreba.
Najavljena poskupljenja smještaja
No, dok Grad još koliko-toliko uspijeva zadržati cijene smještaja, ali i režijske troškove na istoj razini zbog ranije potpisanih ugovora o javnoj nabavi, o čemu svjedoče podaci iz tablice, privatni i obiteljski domovi prisiljeni su snalaziti se. Pojedini domovi su već najavili dizanje cijena za 20 posto, jer više ne mogu pratiti rast troškova režija, a uz to trebaju nabaviti hranu za korisnike, koja je propisana posebnim pravilnicima, platiti zaposlenike i druge troškove.
Režijski troškovi u gradskim domovima za starije osobe. | Foto: Mirovina.hr
– Imamo tridesetak korisnika, neznatno smo dizali cijene i to vrlo teško. Mi jako patimo, jer imamo kredit u “švicarcima”. Snalazimo se, teško je jako, ali polako to ide. Mi smo morali u roku od dva mjeseca dva puta podizati plaću, gotovinom smo platili tečaj jednoj njegovateljici. Grijemo na plin, a kuhamo na plin i struju. Sušilice smo stavili na plin, ali izgleda da smo se tu prevarili. Režije su porasle puno. Kad to gledam, onda sam cijeli dan u komi. To je sve novac koji mi moramo izdvajati, opisala nam je s čime se sve susreće u poslovanju ravnateljica obiteljskog doma Petra, Dragica Kezerić.
S obzirom na niske mirovine iz kojih umirovljenici, uz pomoć svojih obitelji, financiraju svoj boravak u domovima, u raspravu o poskupljenjima domova morao se uključiti i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, Marin Piletić. Poručio je upravama domova da unatoč svemu, ne dižu cijene svojih usluga.
– Jesenskim paketom pomoći vlade regulirana je cijena električne energije i to je poruka svim osnivačima, jedinicama lokalne samouprave i županijama da nipošto ne idu u povećanje cijena smještaja u domovima za starije i nemoćne iz razloga što smo im fiskalnom decentralizacijom omogućili i dodatna sredstva, a sada i ovom odlukom, da više ne budu u kategoriji poslovnog sektora i da njihova cijena struje bude na razini kućanstava, poručio je u saboru Piletić i dodao da je vlada intervencijom pomogla smanjiti rashode zbog rastućih cijena energenata te da će od 1. siječnja uspostaviti novi model izračuna cijena socijalnih usluga koje pružaju domovi da se trošak ne prelije na umirovljenike, prenosi Index.
Što donosi sutra?
Taj optimizam ne dijele u domovima umirovljenika. Ističu kako je pitanje što donosi sutra.
– Tako malo vjerujem ovoj našoj Vladi. Nisam član nijedne stranke, niti je itko iz moje obitelji. Slabo vam u to vjerujem, jer vidim da ne funkcionira. Za mene je to mrtvo slovo na papiru. Nama bi bilo drago da dobijemo pomoć, da možemo lakše funkcionirati. Mi imamo još dvije godine kredita. Najradije bih zatvorila dom, ali tu su mi djeca. Kad izračunate broj korisnika puta toliko, to je kao neka cifra. Ali, kad vi platite sva potraživanja, saldo je da ne pričam kakav. Slušam druge domove kako dižu cijene. Pitanje je dokle će obitelji moći to plaćati. Oni isto rade posvuda gdje plaće nisu dobre i svi imaju režije koje moraju platiti, ogorčena je ravnateljica Kezerić.
Gradski domovi se, pak, nadaju novoj odluci o cijenama svojih usluga, kojima bi se i pokrio veći dio troškova, odnosno ostavilo prostora za nadoknađivanje mogućih poskupljenja.
– U ovom trenutku vam ne bih mogla nikakve prognoze i predviđanja dati. Velike nade polažem u našu politiku i našeg osnivača da će nam dati upute i pomoći da izađemo iz toga. Kao ravnateljica smatram da se inflacija ne može lomiti preko leđa najranjivije skupine i mislim da će se to moći nekako riješiti na najbolji način, da oni to najmanje osjeti. Mi smo dosada se vodili kao gospodarski subjekt, a sada ćemo se novim mjerama voditi u nekoj međukategoriji, dakle ne kao kućanstva, niti kao gospodarski subjekti, jer nismo profitna ustanova koja posluje s dobitkom, tako da će nam to biti veliki boljitak i smatramo kako će nam to jako pomoći, poručila je ravnateljica gradskog doma Centar, Melanija Paradi.
A što će biti s umirovljenicima? Oni će i dalje čekati na institucionalnu skrb i nadati se da će je što prije dobiti i što manje platiti.
