Rast plaća trebao bi nagodinu dovesti i do rasta mirovina. Sve ovisi o državi!
Sve većim neoporezivim naknadama na plaću, radnicima se otvara mogućnost zarade dvije do tri mjesečne plaće više na ukupnoj godišnjoj razini. Trenutno, to za umirovljenike nije dobro iz dva razloga. Prvi je što neoporezivi dodatci samo nominalno podižu plaću, ali ne podižu visinu uplata u zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Drugi je što se oni ne prikazuju u prosjeku plaće, koji ostaje isti pa samim time ne utječe ni na rast mirovina. No, to bi se od iduće godine trebalo promijeniti zbog najavljenog rasta plaća u državnoj upravi, ali i nove metodologije prema kojoj bi se dio neoporezivih naknada ipak uvrstio u prikaz prosječne neto plaće u Hrvatskoj.
Novac foto: Marko Matijević|mirovina.hr
Unatoč povećanim iznosima neoporezivih dodataka koje poslodavci radniku mogu isplatiti uz plaću, prosječna plaća za rujan bila je čak i manja nego ona za kolovoz, doduše za simboličnih 20 kuna (prema podacima Državnog zavoda za statistiku 6.438 kuna u kolovozu, a 6.418 u rujnu). Međutim, plaće radnika realno su povećane zbog viših naknada koje im isplaćuju poslodavci. Tu spadaju topli obrok, trinaesta plaća, božićnica, regres, smještaj djece u vrtićima, troškovi stanovanja, ali i neoporezivi bonusi za radnike kao zamjena za realno povećanje bruto plaće.
Za poslodavce je to dobro, jer im takvi dodaci ne podižu uplate za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a radniku je opet dobro jer u neto iznosu zarađuje više. Poreznim izmjenama od iduće će godine neoporezivi dodaci dodatno rasti te će se samo jačati kao alternativa realnom rastu bruto plaće.
U pripremi novi način prikaza prosječne plaće
Međutim, ništa od navedenog ne vidi se na prosječnoj plaći Hrvatske, iz razloga što se takve naknade, čak ni bonusi za radnike, ne prikazuju kao dio prosječne plaće u statistici. Statistička definicija plaće ovisi o nacionalnim propisima.
Ipak, u najavi se pojavila promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća, na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade. Ipak, nije još jasno koje, koliko njih i kada. Ako do promjene dođe, prosječna hrvatska plaća bit će automatski veća, a samim time trebale bi biti veće i mirovine koje po udjelu u plaći debelo zaostaju.
Udio prosječne mirovine od 2.502,84 kune u prosječnoj plaći od 6.418 kuna iznosi vrlo malih 39 posto. Međutim, kada se gledaju mirovine isplaćene bez međunarodnih ugovora, onda je taj postotak veći od 40 posto, točnije 43,67 posto kako to prikazuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Naime, mirovine se u inozemstvo uglavnom isplaćuju za tek dio radnog staža ostvarenog u Hrvatskoj, što ruši prosjek ukupnih mirovinskih primanja.
Rast plaća vuče za sobom rast mirovina
Do povećanja plaće iduće bi godine u svakom slučaju trebalo doći zbog najavljenog povećanja plaća državnih službenika. To će se svakako odraziti i kroz redovno usklađivanje mirovina dvaput godišnje prema rastu plaća i troškova. A uz prikazivanje neoporezivih naknada kao dijela plaće, to bi značilo da bi mirovine bile još i veće, s obzirom da već i sada ozbiljno zaostaju te ne bi smjele pasti ispod 40 posto udjela, koliko su i sada kada se gleda ukupno prosjek. Dakle, mirovine bi u idućoj godini trebale samo rasti.
Za razliku od malih mirovina, Hrvatska je po visini plaće jedna od najboljih među tranzicijskim zemljama u Europi. Od iduće bi se godine i to trebalo popraviti, a nema razloga sumnjati da jačanje pozicije po pitanju plaća neće pratiti i onu po pitanju mirovina.
