Rana mirovina: Više od 50 posto građana između 55 i 64 godine nema posao
Hrvatska je jedna od četiri zemlje u EU s najvećim udjelom stanovništva koje ne radi, pokazuju podaci Eurostata. Najlošije stanje je u populaciji od 55 do 64 godine, u kojoj je više od polovine građana nezaposleno. Na nisku stopu zaposlenosti utječe i prerani odlazak u mirovinu.
Ilustracija: Rawpixel
Hrvatska spada u četiri države EU s najvećim udjelom stanovništva starog između 15 i 64 godine koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se, i u kojima više od petine ukupnog stanovništva u radno aktivnoj dobi ne sudjeluje na tržištu rada ni u obrazovanju, piše Index.
Riječ je o 21.8 posto ljudi. Prema podacima Eurostata, od nas su lošije samo Rumunjska (25.8 posto), Italija (25.6 posto) i Grčka (22.8 posto). Prosjek EU je 18.2 posto, a najmanji udio ljudi koji ne sudjeluju na tržištu rada niti se školuju imaju Švedska (8.3 posto), Estonija (12.3 posto), Češka (13.6 posto) i Mađarska (13.7 posto).
Rani umirovljenici čine 21 posto ‘neradnika’
Na razini EU 21.1 posto ‘neradnika’ su rani umirovljenici, 20.7 posto ih ne radi zbog bolesti ili invaliditeta, 18.2 posto zbog obiteljskih razloga i brige za člana ili više članova obitelji, a 15.4 posto ima neki drugi razlog. Nešto više žena nego muškaraca ‘neradnika’ je u mirovini te ima zdravstvene i invalidske razloge zašto ne rade, ne traže posao i ne školuju se, navodi Index.hr.
Općenito je više žena koje ne rade, a broj nezaposlenih raste što je veća životna dob u pitanju. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj je općenito jako niska, tek 64.6 posto. Po tome su gore jedino Španjolska, Italija, Grčka i Rumunjska.
Više od polovine građana od 55 do 64 godine nema posao
U prvoj skupini stanovništva između 15 i 29 godina koje se ne školuje stopa zaposlenosti je 73.1 posto, u drugoj skupini između 30 i 54 godine stopa zaposlenosti je 81.4 posto, a u trećoj između 55 i 64 godine samo 51.4 posto.
Upravo nam nezaposlenost u ovoj najstarijoj populaciji, u kojoj radi svega polovina stanovnika te dobi, ruši prosjek u odnosu na ostale zemlje. Jedan od razloga je i rani odlazak u mirovinu, što u razvijenijim državama nije slučaj. Naime, radnici u Hrvatskoj odlaze u mirovinu prije navršene dobi za mirovinu i punog radnog staža.
Starosna mirovina sa 63, prijevremena sa 60 godina
Prosječna dob građana koji su u mirovinu otišli ove godine je 63 godine, a 60 godina u slučaju prijevremenog umirovljenja. Ipak, više od polovine građana danas ide u starosnu mirovinu, a prosjek dobi im je 64, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Naime, žene trenutno mogu u starosnu mirovinu sa 63 godine i tri mjeseca, a u prijevremenu s 58 godina i tri mjeseca života, uz uvjet da imaju 33 godine i tri mjeseca radnog staža. Također, sa 60 godina može se u starosnu mirovinu s ‘punim’ stažem od 41 godine rada. Muškarci u prijevremenu mirovinu idu sa 60 godina života i 35 godina radnog staža.
