Radnike koji nedostaju za brigu o starijima Japan zamijenio robotima
Roboti kao pomoć u brizi sa starije i nemoćne osobe više nisu ništa novo. Pokusne faze koje su se provodile posljednjih godina pokazale su čitav niz prednosti, ali i nedostataka jer nijedan stroj, koliko god on sofisticiran bio, ne može zamijeniti toplinu ljudskog dodira. S druge strane, roboti su se pokazali izvrsnima u slučaju usamljenosti, praćenja zdravstvenih pokazatelja, ali i nekih fizičkih poslova, od tjelovježbe do podizanja starijih pacijenata.
Foto: screenshot YouTube
Sve manje radnika u odnosu na sve veći broj starijih osoba u cijelom svijetu nametnuo je pokušaj da o njima počinju brinuti – roboti. Starenje stanovništva u užurbanom tempu zapadnjačkog stila života ogroman je problem. Migracije i sve duži radni dan ne ostavljaju previše prostora djeci za brigu o roditeljima koji, nakon smrti supružnika, često ostaju sami i bolesni.
Robotske sprave kao pomoć u podizanju i kretanju
Iako se suvremenim rječnikom često govori o deinstitucionalnizaciji, odnosno ostanku u vlastitom domu umjesto smještaja u razne ustanove zdravstvenog i domskog tipa, ponekad to jednostavno nje moguće. Zdravstveno stanje je narušeno, djeca su daleko, nema tko skrbiti 24 sata dnevno o osobi koja je dala preveliki danak društvu, a društvo ju prepušta samoj sebi ili često puta hladnom i nedostatnom sustavu.
Možemo se zapitati kako roboti mogu u svemu tomu pomoći? Koliko god se ta ideja činila hladnom, otuđenom i mehaničkom od iskonske potrebe brige jednog čovjeka za drugog, djeteta za roditelja, supruge za muža, sestre za brata pa i roditelja za djetetom, ona trenutno nudi jedno od pozitivnih rješenja.
Tako u Minami Tsukubi, japanskom domu za starije i nemoćne u blizini Tokija, njegovateljica Asami Konishi na kukovima nosi robotsku spravu koja joj pomaže podići teškog muškog pacijenta. Osim što daju snagu radnicima, mogu pomoći i pacijentima te im omogućiti stajanje ili hodanje. Čitava stvar funkcionira na način da sprave tvrtke Cyberdyne čitaju bioelektrične signale koji se šalju iz mozga u mišiće i tako korisnicima omogućuju kretanje.
Solidan nadomjestak za usamljenost
Drugi primjer stiže iz poznatog Panasonica koji izrađuje robotski krevet koji se pretvara u invalidska kolica. Sonyjevi pak električni štenci i druge robotske životinje koriste se u terapiji za usamljenost i demenciju. Krznena robotska životinjica Paro već je stekao svjetsku slavu, a koliko znači starijim osobama, posvjedočile su one same.
Ne smijemo zaboraviti ni na slavnog robota Peppera koji s ljudima može pjevati i komunicirati, te Zora koja se proslavila tjelovježbom. Ovi humanoidni roboti izvrsno su prihvaćeni među starijom populacijom, pogotovo u slučaju kada umirovljenici žive sami ili su jednostavno usamljeni. Ništa manje ne zaostaju ni oni u obliku kućnih ljubimaca.
Demografska predviđanja jasno kazuju da će starijih osoba na svijetu biti sve više pa će i potražnja za ovakvom vrstom ispomoći s vremenom sve više rasti.
