Radnici će na poslu moći ostati do 68. godine, evo što to znači za mirovinu
Paralelno s izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju stižu i informacije o tomu kako će izgledati brat blizanac ovom zakonu – Zakon o radu. Trenutačna pravila propisuju da radnik u mirovinu odlazi sa 65 godina života, osim ako se radnik i poslodavac ne dogovore drugačije. Po novom, radnik će moći raditi dodatne tri godine, do 68, a evo što to znači za njihovu mirovinu.
Ilustracija: Unsplash
Trenutačni Zakon o radu propisuje kako poslodavac radniku može dati otkaz ugovora o radu u trenutku kada radnik napuni 65 godina. Doduše, može se postići dogovor o duljem ostanku u svijetu rada, ali takvi dogovori su relativno rijetki iz više razloga. Radnici i po sadašnjim pravilima vole prijevremeni odlazak u mirovinu, a prevladavajuće mišljenje starijih u Hrvatskoj o duljem radu je negativno.
Poslodavci više neće moći slati radnike u mirovinu na 65. rođendan
No, nove zakonske izmjene donose velike promjene na ovom polju. Poslodavci, sindikati i resorno ministarstvo rada već dulji niz mjeseci pregovaraju o mogućnostima, a konačnu ideju i nacrt zakona trebali bi predstaviti u drugoj polovici lipnja, piše Jutarnji list.
Već se i sada zna da je jedna od glavnih promjena mogućnost radnika da odabere raditi do 68 godine. Za razliku od zadnjeg pokušaja duljeg ostanka svijeta u radu, kada je Vlada pokušala povećati dobnu granicu na 67 godina za sve (a sindikati su referendumom “67 je previše” srušili tu ideju), dulji ostanak u svijetu rada neće biti obaveza, nego opcija svakog pojedinca. Najjednostavnije objašnjeno – poslodavci više neće moći dati otkaz radniku kada on napuni 65 godina, nego tek kada napuni 68.
Tko ostane tri godine dulje, čeka ga 12,24 posto veća mirovina
Oni koji to iskoriste imat će vrlo povoljnu bonifikaciju cijelog iznosa mirovine koja prema važećim zakonima iznosi 0,34 posto za svaki mjesec duljeg ostanka u svijetu rada nakon navršenih 65 godina. Radi se o svojevrsnoj “obrnutoj penalizaciji”, odnosno nagrađivanju duljeg ostanka u svijetu rada.
Uzmimo za primjer radnika koji sa 65 godina života zatraži izračun mirovine i taj izračun bude ravno 3.000 kuna. Ako on u tom trenutku ne ode u mirovinu, a ostane raditi još tri godine, ukupni iznos mirovine povećat će mu se za 4,08 posto za svaku godinu koju ostane raditi nakon navršenih 65 godina. U ovom slučaju, ako ostane do 68. godine života, dobit će 12,24 posto veću mirovinu samo na osnovu bonifikacije. To mu iznos mirovine povećava s 3.000 na 3.367 kuna, ali ona će u stvari biti još veća jer se prije same bonifikacije trebaju uračunati i tri dodatne godine staža.
