Rad u mirovini: Znate li koje su obveze poslodavca i koja vam prava pripadaju?
Prošle godine u radnom odnosu bilo je nešto više od pet tisuća umirovljenika. Danas ih je gotovo devet tisuća, a ministar Marko Pavić očekuje čak 20 tisuća zaposlenih umirovljenika. Ako ste jedan od njih, provjerite koje obveze poslodavac ima prema vama i koja vam prava pripadaju.
Foto: Unsplash
Službeni podatci kažu kako je oko 9 tisuća umirovljenika u radnom odnosu. Umirovljenika koji rade sigurno je puno više – od rada na ‘crno’ do privređivanja putem sitnih poljoprivrednih poslova ili recimo uzgojem cvijeća.
Skupine umirovljenika s pravom na rad u mirovini
Međutim, ovaj tekst se odnosi samo na one službeno zaposlene. Tko uopće od umirovljenika može raditi? Korisnici starosnih mirovina ostvarenih prema općim propisima mogu raditi od 2014. godine, a mirovinskom reformom su im se pridružili i dugogodišnji osiguranici te korisnici prijevremenih mirovina. Svi oni mogu raditi na pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine.
Najfleksibilnija skupina su umirovljenici koji su pravo na mirovinu ostvarili prema posebnom zakonu kojim su uređena mirovinska prava vojske, policije i ovlaštenih službenih osoba – oni mogu birati hoće li raditi puno radno vrijeme i primati pola mirovine i hoće li raditi na pola radnog vremena i primati cijelu mirovinu.
Kako piše lider.media, korisnici braniteljskih mirovina kod kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH mogu se zaposliti u trajanju manjem od 3,5 sata nadan i primati punu invalidsku mirovinu.
Životna dob nije formalna prepreka
Poslodavac u potrazi za radnom snagom može zaposliti umirovljenika, neovisno je li on na tom radnom mjestu prije radio. Može ga zaposliti na istom radnom mjestu ili na nekim drugim poslovima. Sama životna dob radnika nije formalna prepreka, tako da teoretski raditi može i 100-godišnjak. Jedino što je potrebno je obostrani interes poslodavca i radnika.
Ako poslodavac zapošljava radnika na poslovima za koje je propisana obveza prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, dužan je uputiti ga ovlaštenom liječniku. Čak i ako ga zaposli na mjestu na kojem se inače priznaje uvećani radni staž, umirovljenik s nepunim radnim vremenom neće imati pravo na uvećani staž. Prema tome, ni poslodavac nema obvezu plaćanja dodatnog mirovinskog doprinosa.
Sklapanje ugovora o radu
Umirovljenik i poslodavac moraju sklopiti ugovor o radu, a u njemu mora biti definirano trajanje radnog odnosa, tjedno radno vrijeme, plaća i druga prava. Kako umirovljenik ne bi izgubio mirovinu, radno vrijeme ne bi smjelo biti dulje od polovine radnog vremena – u većini slučajeva najviše 20 sati tjedno.
Isto kao i kod drugih ugovora o radu, on može biti definiran na određeno ili na neodređeno vrijeme. Poslodavac je dužan prijaviti umirovljenika nadležnim tijelima socijalnog osiguranja.
Ako se pak radi o zapošljavanju budućeg umirovljenika koji tek namjerava ostvariti svoje pravo na mirovinu – poslodavac ga ne mora odjavljivati i ponovno prijavljivati. U tom slučaju samo treba dostaviti propisani obrazac HZMO-u o promjeni tjednog radnog vremena.
Poslodavac je također dužan voditi evidenciju radnog vremena – umirovljenik tako može raditi jedan, dva ili više radnih dana, nejednako raspoređeno po danima, tjednima i mjesecima.
Plaća i naknada plaće
Visina plaće ne može biti manja od razmjernog dijela minimalne plaće. U prijevodu, plaća ne može biti manja od 1.875kn bruto ako radnik radi 20 sati tjedno. Ako radi manje, primjerice četvrtinu radnog vremena, plaća ne može biti manja od 937,50 kuna bruto.
Umirovljenik ima pravo na uvećanu plaću za rad nedjeljom i blagdano, noćni rad i sve druge dodatke kao ostali radnici. U slučaju rada na prekovremeno, to mu se mora platiti uvećano – s tim da u prekovremenom radu može raditi najviše 180 sati godišnje.
Umirovljenik ima pravo na godišnji odmor i dane plaćenog dopusta u jednakom trajanju kao i radnik zaposlen s punim radnim vremenom. S tim da naknadu plaće za godišnji odmor ostvaruje samo za dane kada bi inače radio.
Što se tiče bolovanja, za prva 42 dana bolovanja naknada plaće tereti poslodavca, a za svaki dodatni dan HZZO. Osim u slučaju da radnik ima više od 65 godina – u tom slučaju više nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a.
Koje poreze plaća zaposleni umirovljenik?
Plaća umirovljenika podliježe plaćanju svih doprinosa iz plaće koje se primjenjuju za osobe u radnom odnosu.
Što se tiče poreza na dohodak, poslodavac može poreznu osnovicu umanjiti za osobni odbitak samo ako mu je umirovljenik predao poreznu karticu PK.
Umirovljenik sam odlučuje kojem će isplatitelju predati poreznu karticu, a može podijeliti mjesečni osobni odbitak i njime se koristiti tijekom godine kod oba isplatitelja – kod svakoga u iznosu kako je odlučio i kako je upisano u PK karticu.
Budući da zaposleni umirovljenik ostvaruje najmanje dva izvora dohotka, oni se smatraju godišnjim dohotkom za koje Porezna u posebno postupku provodi godišnji obračun poreza na dohodak, uz primjenu godišnje porezne tarife.
