Rad uz mirovinu: Zaposlenih umirovljenika najviše u Zagrebu, Primorju i Dalmaciji
Samo 4.000 umirovljenika u Hrvatskoj zaposleno je putem ugovora o radu. Mirovinskom reformom pravo rada uz zadržavanje mirovine trebalo bi se proširiti i na ostale kategorije, pri čemu bi priliku konačno dobili prijevremeno umirovljeni građani.
Brojni umirovljenici prisiljeni su raditi, a neki to vole Foto: Pixabay
Promjena zakona kojom bi se omogućilo zapošljavanje umirovljenika jedna je od najnovijih preporuka Europske komisije koja je iznova aktualizirala pitanje “rada nakon rada”. Potreba proširenja prava na rad u zlatnoj dobi vezana je uz mnogo čimbenika. Jedan od njih je sve starija populacija na području Europe pa tako i u Hrvatskoj, pri čemu su hrvatske mirovine najniže u cijeloj Europskoj uniji ako ih uspoređujemo s plaćama. Stvara se stoga bojazan da naše stare, kojih je sve više, nećemo moći zaštiti od siromaštva, dok je istovremeno održivost mirovinskog sustava s gotovo izjednačenim omjerom radnog i umirovljenog stanovništva vrlo neizvjesna.
Riješenje za preniske mirovine
Ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić obećao je kako će se pitanjem proširenja prava na rad umirovljenika pozabaviti kroz nadolazeću mirovinsku reformu, kao i povećanjem mirovina pa je za očekivati kako će i oni u prijevremenoj starosnoj mirovini moći raditi uz zadržavanje mirovine od iduće godine. Naime, trenutno je to omogućeno samo starosnim umirovljenicima, i to na pola radnog vremena. Doduše, opcija rada uz mirovinu za sve postoji putem ugovora o djelu te kroz kućnu radinost i dopunsko zanimanje, uz sezonski rad u poljoprivredi. Umirovljenici već duže vremena traže i mogućnost sezonskog rada u turizmu, pogotovo danas kada uvelike nedostaje radne snage koju za te poslove uvozimo iz drugih zemalja.
Koliko je apsurdno rad uz mirovinu omogućiti samo starosnim umirovljenicima, ali ne i onim prijevremenim koji su mlađi i u većoj snazi, a raditi su prestali više silom prilika, nego vlastitom željom, upozoravala su i naša umirovljenička udruženja, pozivajući se na pozitivnu praksu ostalih europskih zemalja. Doduše, na Zapadu umirovljenici pretežno rade iz drugih motiva, kako bi ostali aktivno uključeni u zajednicu te doprinosili svojim znanjem i iskustvom. U Hrvatskoj, rad umirovljenika pretežno je pitanje egzistencije zbog preniskih mirovina. Svakako da bi njihovo povećanje bilo daleko bolje rješenje, kako bi mirno mogli uživati u plodovima višedesetljetna rada. No, onima koji žele raditi, zakon bi to svakako trebao omogućiti.
Najviše stručnjaka i znanstvenika
Da Hrvatska nema razvijenu praksu rada uz zadržavanje mirovine, pokazuje i statistika prema kojoj je po ugovoru o radu na četiri sata dnevno zaposleno svega tek nešto više od 4.000 umirovljenika. Ipak, dvostruko je to veća brojka nego samo prije dvije godine, a svakako treba uzeti u obzir da ih još najmanje toliko radi kroz ostale oblike rada, dok ih velik broj koju kunu sa strane zarađuje u “sivoj zoni”.
Pogledajmo stoga još jednom što kažu brojke. Od 4.147 zaposlenih umirovljenika, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, većinu čine muškarci, njih 2.523 naspram 1. 624 žena. Najviše ih je zaposleno u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, njih gotovo tisuću, više od 600 ih je u trgovini, oko 500 u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, oko 400 u prerađivačkoj industriji, ali i oko 300 u građevinarstvu. Tek nešto manje od toga, oko 250 ih je u poslovima prijevoza i skladištenja, a oko 150 ih se bavi administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
-
- Statističke informacije HZMO-a, travanj 2018.
-
- Statističke informacije HZMO-a, travanj 2018.
Kada brojčano stanje radno aktivnih umirovljenika promotrimo po županijama, vidimo da ih je logično najviše na području Zagreba, oko 1.400, a među županijama najviše rade u Primorsko-goranskoj županiji (532), zatim Splitsko-dalmatinskoj (433), Istarskoj (312 ) i Zagrebačkoj županiji (312).
