Računalna opremljenost domova: “Dolaze nam sve mlađi korisnici, upoznati s tehnologijama”
Povećava se broj “srebrnih surfera” u društvu. Jesu li se tome prilagodili zagrebački domovi za starije?
Srebrni surferi | Pexels
“Srebrni surferi”, kako se u literaturi nazivaju starije osobe koje aktivno koriste informacijske i komunikacijske tehnologije, sve su češća pojava. Istraživanja su utvrdila kako korištenje tehnologija kod starijih povećava osjećaj pripadanja, a smanjuje izolaciju. Tema je postala aktualnijom od pojave Covida-19.
Hrvatskom surfa 15% srebrnih surfera
Prema Eurostatu, Hrvatska ima 15% srebrnih surfera, dok se u Njemačkoj, Belgiji te skandinavskim zemljama taj postotak penje na 84%. Znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu su, na 6000 osoba u dobi između 50 i 89 godina, utvrdili kako digitalna pismenost kod starijih može poboljšati pamćenje te kako korištenje interneta u starijoj dobi može pomoći u prevenciji demencije.
No, još zanimljivije podatke dobile su znanstvenice sa Sveučilišta u Zadru prema kojima broj “srebrnih surfera” u Hrvatskoj raste.
“U uzorku od 295 osoba u dobi između 60 i 89 godina, njih 40 % koristi internet i to u prosjeku bar jednom tjedno”, ističu znanstvenice sa Sveučilišta u Zadru.
Sv. Ana i Sv. Josip ponudili odgovor
Nedostatak iskustva kod starijih, što se tiče snalaženja u digitalnom svijetu, mogli bi smanjiti domovi za starije. Domovi za starije, kao i pripadajući Gerontološki centri, predstavljaju idealne institucije gdje bi se starijoj populaciju kroz niz informatičkih aktivnosti mogla ponuditi mogućnost razvoja nove vještine.
Kakvo je stanje u zagrebačkim domovima? Poslali smo upite domovima koji su u nadležnosti Grada Zagreba, no odgovor smo dobili samo od Doma Sv. Ana u zagrebačkom naselju Travno te od Doma Sv. Josip na Kajfešovom brijegu.
“Računala smo osigurali preko donacije. Imali smo ih desetak, no ona su se u međuvremenu pokvarila te smo sada ostali samo na jednom”, ističe socijalna radnica Iva Kutle.
Također, socijalna radnica Kutle izdvaja jednu zanimljivost koju je tijekom svog rada primijetila.
“Prije smo češće znali organizirati informatičke radionice. Od 300 korisnika na njih bi se odazvalo desetak te su radionice poprilično dobro funkcionirale. No, s vremenom je pao interes s obzirom da su nam krenuli dolaziti sve mlađi korisnici koji su upoznati s modernim tehnologijama i svim prednostima koje ona nudi. Pa tako imamo korisnike koji su si sami kupili laptope i tablete te zatražili da im se omogući mogućnost uvođenja interneta u smještaje, zaključuje socijalna radnica Kutle.
Iz Doma Sv. Josip navode kako je Dom adekvatno računalno opremljen računalima i laptopima po svim odjelima Doma, no kako ne postoji posebna prostorija gdje se mogu koristiti već kako se računala nalaze u predvorju Doma.
“Korisnici su zainteresirani za takav oblik provođenja slobodnog vremena. Održavala se i informatička radionica kako za korisnike Doma tako i za korisnike izvaninstitucionalnih usluga Doma, ali je uslijed pandemije privremeno stala s radom. No, sve je više korisnika koji imaju pametne telefone te koriste društvene mreže i razne aplikacije (Facebook, Instagram, Pinterest, WhatsApp)”, ističu iz Doma Sv. Josip.
Računalna opremljenost koja (ne)postoji
Ostali domovi, do zaključenja teksta, nisu ponudili odgovore na upit o računalnoj opremljenosti. No, na njihovim mrežnim stranicama može se zaključiti kako većina njih ili nije računalno opremljena ili jesu, no nisu obavijestili javnost o tome i o informatičkim radionicama koje provode sa svojim korisnicima. Izdvajaju se Dom Centar koji na stranicama navodi kako se informatička radionica trenutno ne provodi te Dom Trešnjevka koji ima internet grupu.
