U travnju smo pisali kako bi do kraja godine Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trebalo razraditi detalje za uvođenje nacionalne mirovine. To će biti mirovina za one građane koji nisu skupili 15 godina potrebnog staža. Prema dokumentima ministarstva – za pitanje nacionalne mirovine predviđena su posljednja tri mjeseca ove godine, a u strateškom planu Ministarstva spominje se za razdoblje od 2019.-2021.
Josip Alardović – ministar rada i mirovinskog sustava
O nacionalnoj mirovini se dugo vremena priča, a upravo uvođenje nacionalne mirovine bi mogao biti projekt koji će obilježiti preostalih godinu i pol dana novog ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića.
Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika godinama se preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe zalaže za uvođenje nacionalne mirovine. Tako je nacionalna mirovina ušla u pojedine dokumente MRMS-a. Iz Strateškog plana Ministarstva za razdoblje od 2019. – 2021. nacionalnu mirovinu refiniraju ovako:
Iz strateškog dokumenta Ministarstva:
Nacionalna mirovina je institut kojeg u svojim sustavima ima inkorporirano preko 100 država svijeta u nekom od svojih oblika te se radi o novčanom transferu starijim ljudima. Ispunjavanje uvjeta za nacionalnu mirovinu ovisi o dobi i državljanstvu ili prebivalištu i ovisi o primanjima, dohotku ili imovini. Institut nacionalne mirovine je također jedan od jamstava granice nacionalne socijalne zaštite prema Preporuci 202 Međunarodne organizacije rada iz 2012. godine kojom je propisana potreba osiguranja osnovnog socijalno zaštitnog prihoda na nacionalno definiranoj minimalnoj razini za starije osobe. Institut nacionalne mirovine se planira uvesti tijekom trajanja mandata ove Vlade kao jedan od temeljnih ciljeva u sklopu zaštite socijalno najugroženijih.
Nacionalnom mirovinom se želi obuhvatiti osobe koje nemaju minimalni mirovinski staž za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a starije su od 65 godina života, pod uvjetom da su 15 godina prebivale na području Republike Hrvatske i da nemaju drugi izvor prihoda. Uvođenju nacionalne mirovine prethodit će sveobuhvatna analiza u kojoj će biti potrebno sagledati novi institut u odnosu na statističke podatke koji se odnose na broj ljudi koji živi u siromaštvu ili riziku od siromaštva, u odnosu na trenutnu visinu starosne mirovine za 15 godina mirovinskog staža, odnosno mirovinu ostvarenu na temelju rada i ostvarenih plaća, u odnosu na naknade koje se ostvaruju u sustavu socijalne skrbi, u odnosu na stanje na tržištu rada, u odnosu na činjenicu da je osoba nositelj prava vlasništva, je li osoba bila u radnom odnosu te uplaćivala doprinose u prvi, odnosno drugi mirovinski stup ili nije nikada radila te s osobitim osvrtom na problematiku žena koje žive u ruralnim područjima, a koje su osobito pogođene siromaštvom.
Potrebno je, stoga, na odgovarajući način utvrditi kriterije za imovinski i/ili dohodovni cenzus te obuhvat osoba kako b se mogla planirati potrebna sredstva u državnom proračunu. Kako se radi o zahtjevnom zadatku u koji je potrebno uključiti sve dionike iz sustava socijalne sigurnosti, nužno je voditi računa o zaštiti od rizika siromaštva u starosti ove izuzetno osjetljive kategorije osoba na primjeren način.
Petrović: Nacionalna mirovina se uvodi u 2020. godini
Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika zalaže se za uvođenje nacionalne mirovine još od Račanovog mandata, piše direktno.hr.
“Umirovljeničke udruge poticale su uvođenje nacionalne mirovine još za vrijeme Vlade Ivice Račana i uspjeli smo da postane sastavni dio spomenute Strategije. I sada dolazi novi ministar i njemu će biti u interesu da se to realizira i to će mu svakako biti svojevrsni izazov”, kaže Petrović.
Početkom srpnja na 13. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe su donijeli program prema kojem se nacionalna mirovina svakako uvodi, i to 2020. godine. A već ove jeseni počet će raditi na modelu i kriterijima:
“Problem je što je Strategiju izradilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a kao realizator je navedeno Ministarstvo rada, iako isplata nacionalne mirovine mora ići iz državnog proračuna; ona ne smije biti na teret mirovina stečenih radom, odnosno iz doprinosa”, tvrdi Petrović.
Predlažu da nacionalna mirovina ne bude niža od 35 posto bruto minimalne plaće, a također traže da se uz nju uvede i minimalna mirovina koja bi trebala iznositi najmanje 45 posto od bruto minimalne plaće.
Drugim riječima, nacionalna mirovina bi iznosila 1.312,50 kuna. A plan je dodatno ju vezati uz rast minimalne bruto plaće, pa bi i ona rasla kako bi rasle i plaće.
“Sve ćemo to na sjednici Nacionalnog vijeća u jesen predstaviti ministru Aladroviću koji je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje i pokazao se kao dosta kvalitetna i ambiciozna mlada osoba”, kazala je.
Bejaković: “Tko će uplaćivati doprinose ako će ionako dobivati mirovinu?”
Predrag Bejaković s Ekonomskog instituta u načelu podržava uvoženje nacionalne mirovine, iako pretpostavlja da bi i ona stvorila određene probleme.
U jednoj analizi koju je napravio za Ministarstvo rada i socijalne skrbi došao je do brojke između 30-40 tisuća koji bi bili kandidati za nacionalnu mirovinu. Čak 95 posto njih su žene.
U svojoj analizi je došao i do neki izračuna. Kada bi se uzelo samo 27.650 osoba koje žive same ili u kućanstvima u kojima nitko ne prima mirovinu – nacionalna mirovine samo za njih u iznosu od okruglih 1.000 kuna koštala bi 331 milijuna kuna godišnje. S druge strane, smanjio bi se broj ljudi koji koristi socijalnu pomoć pa bi trošak bio puno manji od navedene brojke.
“Tko će uplaćivati doprinose ako će ionako dobivati mirovinu?”, pita se Bejaković.
Tvrdi da nacionalna mirovina ne smije narušiti pravednost mirovinskog sustava. Lako bi se moglo dogoditi da netko tko je radio 16, a netko drugi samo 10 godina – dobiju mirovinu u razlici od 50-ak kuna.
