Prvi uvjeti za mirovinu: Što nam donose i koje su prednosti i nedostaci?
Mora li s prvim uvjetima otići u prijevremenu starosnu mirovinu, može li to učiniti i kasnije te što joj uopće donosi odlazak ili daljnji ostanak u svijetu rada, pitala nas je buduća umirovljenica, 57-godišnja Milka. Po životnoj dobi uvjete je već stekla, a stekla ih je i po stažu jer iza sebe broji već 37 godina. Zasad i dalje želi raditi, no što ako već slijedeće godine ne bude mogla više izdržati uvjete rada?
Ilustracija Foto: Pexels
“Imam 57 godina i sedam mjeseci života i 37 godina staža. Prve uvjete za mirovinu imala sam krajem rujna. Zanima me jesam li morala ići točno na taj datum ili je to prvi uvjet pa mogu otići i kasnije? Nisu mu jasne te tablice uvjeta za žene koje su prikazane. Mogu li otići i druge godine ako ne mogu izdržati uvjete rada?” – pita nas umirovljenica Milka.
Kako istu dilemu dijeli velik broj žena u 50-im godinama, pojasnit ćemo što ženama donose prvi uvjeti za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu, a što im pak donosi svaka godina duljeg ostanka u svijetu rada.
Gubimo 12 posto mirovine, godine staža u izračunu…
Kao što sam naziv kaže, prvi uvjeti bilo za prijevremenu, bilo za starosnu mirovinu znače da osoba stječe pravo na umirovljenje, ali ne mora ga iskoristiti sve do posljednjih uvjeta. S prvim uvjetima dobivamo to da više ne moramo raditi, ali istovremeno gubimo do pet godina radnog staža zbog čega će nam mjesečna mirovina biti nekoliko stotina kuna manja. Kada tomu pridodamo zakonsko kažnjavanje prijevremenog umirovljenja umanjenjem mirovine, dolazimo i do tisuću kuna manjeg iznosa. S druge strane, u slučaju odlaska u starosnu mirovinu s prvim uvjetima, žene mogu izgubiti i nagradu.
Naime, muškarci u prijevremenu mirovinu mogu ići sa 60 godina i 35 staža. Pet je to godina ranije od uvjeta za starosnu mirovinu pa će odlaskom s prvim uvjetima izgubiti 12 posto mirovine (0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja), što je na prosječnih 2.500 kuna 300 kuna manje svakog mjeseca na računu. Gube i pet godina staža kojeg bi stekli da su dulje radili, što je još najmanje 350 kuna. U prijevremenu mirovinu mogu ići bilo kada u tih pet godina, čime će samo dobiti, jer će penalizacija svakim mjesecom biti sve manja, dok će staža biti sve više.
Žene u prijevremenu mogući ići dvije i pol godine ranije nego muškarci, sa 57 i pol i 32 i pol godine staža. U svakoj idućoj kalendarskoj godini taj se prvi uvjet pomiče za po tri mjeseca te će se 2030. izjednačiti s uvjetima muškaraca. Nakon što radnica stekle ove prve uvjete, u prijevremenu mirovinu može otići bilo kada kroz tih pet godina, čime će joj penalizacija biti sve manja (od 0,2 posto po mjesecu do maksimalno 12 posto za svih pet godina ranijeg odlaska), a mirovina sve veća svakim mjesecom duljeg ostanka u svijetu rada.
Nagrada za rad nakon stjecanja prvih uvjeta
Povoljnija opcija je čekati prve uvjete za starosnu mirovinu koju stječe pet godina kasnije, dakle sa 62 i pol godine života, jer tada nema umanjenja mirovine. I taj se uvjet dobi svake slijedeće kalendarske godine povećava za po tri mjeseca.
Najpovoljnija opcija za žene je pak otići u starosnu mirovinu nakon stjecanja prvih uvjeta, dakle između 62 i pol i 65 godina jer će za svaki mjesec, ukoliko ima najmanje 35 godina staža, radnica biti nagrađena sa 0,34 posto većom mirovinom. Na primjeru mirovine od 2.500 kuna riječ je o 10,2 posto većoj mirovini (za 30 mjeseci), odnosno oko 250 kuna svakog mjeseca više. I ako nastavi raditi nakon 65. dobivat će nagradu, jer Zakon o mirovinskom osiguranju predviđa povećanje za pet godina duljeg ostanka u svijetu rada nakon stjecanja prvih uvjeta.
Zaključno, žene bilo u prijevremenu bilo u starosnu mirovinu ne moraju ići s prvim uvjetima. U prvom slučaju raditi mogu još pet godina do stjecanja prvih uvjeta za starosnu. Umiroviti se ne moraju ni tada, nego mogu čekati one posljednje, dakle 65 godina kao i muškarci. Postoji mogućnost i rada do 67. godine u dogovoru s poslodavcem, a svaki dulji ostanak u svijetu rada donosi veću mirovinu.
